dunja hafner, VCZ

Sve više institucija, od škola do fakulteta, uključuje se u volontiranje: 'Ono postaje i dio društveno odgovornog poslovanja kompanija'

11.10.2022 u 17:52

Bionic
Reading

U posljednjih 25 godina, koliko postoji, Volonterski centar Zagreb broji oko 20.000 volontera na području glavnog grada Hrvatske. Rastom interesa za ovakav oblik djelovanja građana, iz godine u sve je veći broj volontera, i to svih životnih dobi, iako i dalje prednjače oni između 18 i 30 godina koji čine čak 40 posto ukupnih volontera na platformi Volonteki, na kojoj pronalaze priliku za volontiranje

'Volontiranje je važno jer nas, prije svega, izravno osvješćuje o onome što se događa u našoj zajednici. Volontiranjem ne ovisimo više o slici o određenoj problematici dobivenoj putem medija, već osobno doživljavamo koji su realni izazovi i potrebe u društvu. Na individualnoj razini volontiranje nam pomaže u osobnom rastu i razvoju, u poticanju empatije, u dobivanju novih znanja i vještina, upoznavanju novih ljudi, smanjenju osjećaja usamljenosti, što je osobit problem kod starijih građana, pa čak i u liječenju slomljenog srca, kako je naveo jedan naš volonter.

Volontiranje u cjelokupnom društvu pomaže osnaživanju kolektivne solidarnosti i izravno utječe na smanjenje postojećih izazova u društvu. Posljednjih nekoliko godina svjedočili smo lokalnim, ali i globalnim krizama, u kojima su volonteri imali značajnu ulogu svojim angažmanom u logistici, izravnom radu s ljudima u kriznim područjima i slično', ističe Dunja Hafner, izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb.

S Hafner smo uoči 5. Nacionalne konferencije o volontiranju zaposlenika razgovarali o važnosti i dobrobiti volontiranja, koliko je ono prepoznato u kompanijama te kako mladima upravo volontiranje može pomoći pri ulasku na tržište rada.

'Volontiranje može pomoći ljudima da osjećaju veću ispunjenost i svrhovitost, što pridonosi svima, osobito pojedincima koji možda u određenoj fazi života ne pronalaze ispunjenost u svome poslu. No ako govorimo o ljudima koji kupuju kartu u jednome smjeru, znači da je problem puno kompleksniji od pružanja rješenja jedino u vidu volontiranja.

Što se tiče mladih koji kreću na tržište rada, volontiranje im značajno pomaže u dobivanju relevantnog iskustva – bilo da se žele baviti radom s ranjivim skupinama, ekološkim projektima, organizacijom događaja, podučavanjem i slično. Kroz volonterstvo mogu napraviti svoje prve korake koji će budućim poslodavcima biti relevantni prilikom zapošljavanja. Mladi radeći dobro za sebe ujedno rade dobro za zajednicu', ističe Hafner.

Dunja Hafner
  • Dunja Hafner
  • Dunja Hafner
  • Dunja Hafner
  • Dunja Hafner u razgovoru s kolegicom iz Volonterskog centra Zagreb
  • Dunja Hafner
    +5
Dunja Hafner Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pomaže u smanjenju osjećaja usamljenosti

Volontiranje znatno utječe na mentalno zdravlje građana, a time na samopouzdanje i vjeru u samostalno obavljanje različitih zaduženja, kaže izvršna direktorica, dodajući da pomaže i u smanjenju osjećaja usamljenosti, što je osobito važno u posljednje tri godine, od početka pandemije.

'Mnogi ljudi patili su od posljedica izoliranosti i usamljenosti, a brojni su se volonterski programi prilagodili nastaloj situaciji kako bi se ipak mogli nastaviti. Tako su se mnoge volonterske aktivnosti prebacile u online okruženje. Nije idealno i ništa ne može zamijeniti kontakt uživo, ali u okolnostima u kojima smo donedavno bili, bolje i tako nego u potpunosti ukinuti volonterske aktivnosti', smatra Hafner.

Zanimalo nas je na koje su projekte u VCZ-u najponosniji. Jedan od značajnijih je razvoj volontiranja u osnovnim i srednjim školama, kao i na fakultetima. 'Iznimno nas veseli to što je sve veći broj škola zainteresiran za uvođenje volonterskih klubova s učenicima kao izvannastavne aktivnosti', ističe naša sugovornica, a posebno je veseli to što su ih brojne tvrtke prepoznale kao pouzdanog partnera u razvoju programa za volontiranje zaposlenika.

Dvije nove kategorije Volonterskog Oskara

Neizostavan je i tradicionalni godišnji događaj Volonterski Oskar, kojim VCZ nagrađuje iznimne pojedince, one koji su uložili značajan broj sati, truda i vještina u volonterske aktivnosti. 'Ove godine naš ćemo Volonterski Oskar podići na novu razinu uvođenjem dvije nove kategorije, a to su nagrade za školski i poslovni sektor, u kojima se volonterstvo u zadnjih nekoliko godina iznimno razvija', otkriva nam Hafner.

Volonteri se velikim dijelom bave djecom i mladima, starijima, umjetničkim i kulturnim projektima, očuvanjem okoliša, pomoći osobama s invaliditetom, podučavanjem, zaštitom životinja i slično, a sve je zastupljenija i – održivost. 'Održivost je buzzword u posljednje vrijeme, ali svakako se nadam da će se popularnost održivosti dugoročno zadržati. Smatram da je dobro da se govori o tome, da se počelo djelovati i da su ljudi svjesni toga da nas se svih to tiče. Imamo kako organizacijsku, tako i osobnu odgovornost, a vjerujem da val konkretnog suočavanja s onime što sve podrazumijeva održivost tek dolazi', ističe Hafner.

Nacionalna konferencija o volontiranju zaposlenika

Premda se planovi mijenjaju, cilj VCZ-a uvijek je isti – potaknuti što veći broj ljudi da volontiranje bude dio njihove svakodnevice ili barem na povremenim akcijama. 'Vizija nam je da volonterstvo u našem društvu postane mainstream. Konkretni planovi za ovu godinu su dodatno razvijati volonterstvo na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini, te razvijati volontiranje u obrazovnom i poslovnom sektoru', ističe Hafner.

Hrvatski Telekom, Coca-Cola, Span, Privredna banka Zagreb, L'Oreal Adria, Philip Morris, Kaufland, Wiener osiguranje, Infobip – samo su neke od tvrtki koje imaju razvijene programe volontiranja.

'Tvrtke uvođenjem i razvijanjem programa volontiranja zaposlenika povećavaju njihovo zadovoljstvo, kao i njihovu lojalnosti te nude aktivnosti koje su u potpunosti drugačije od svakodnevnog posla. Osim dobrobiti za zaposlenike i samu organizaciju, tvrtke volontirajući zaista mogu pozitivno utjecati na zajednicu imajući velik broj motiviranih zaposlenika – volontera. Iako nam se javlja sve veći broj tvrtki koje bi uvele ili razvile svoje programe volontiranja zaposlenika, svakako ih je potrebno dodatno potaknuti jer još uvijek nismo došli do faze u kojoj se u tvrtki dedicirana osoba bavi razvojem volontiranja zaposlenika, već se u postojećim odjelima (najčešće odjelima ljudskih resursa) odredi osoba koja se bavi i time.

Vrlo često je riječ o motiviranim pojedincima koji interno guraju priču o volontiranju, ali imajući druge obveze u sklopu svog radnog mjesta, teško se mogu obvezati na brojne aktivnosti kroz godinu, pa je napredak nešto sporiji. Veselimo se vremenima u kojima će u tvrtkama biti pravilo, a ne iznimka, imati osobu koja se bavi isključivo volontiranjem kao dijelom društveno odgovornog poslovanja tvrtke', ističe Hafner.

Nacionalna konferencija o volontiranju zaposlenika

Bliži se 5. Nacionalna konferencija o volontiranju zaposlenika, a održat će se u online obliku, putem platforme Zoom, u utorak 18. listopada od 14 do 16.30. Hafner kaže da će ove godine poseban naglasak biti na razvoju i preprekama u volontiranju zaposlenika u tvrtkama, ali i na uvidu iz perspektive organizatora volontiranja koji će imati priliku predstaviti nadolazeće volonterske projekte. Uz to, tema će biti nadolazeće obvezno izvještavanje o održivosti za organizacije. 'Imat ćemo zanimljiv panel, dva predavanja, predstavljanje novih potpisnika Povelje o volontiranju i povezivanje poslovnog sektora s organizatorima volonterskih programa', najavljuje Hafner.

Sudjelovanje na Konferenciji o volontiranju zaposlenika je besplatno, a potrebno je jedino registrirati se putem linka.