Povjesničar Philippe Levillain tvrdi da bi zasjedanje trećeg sabora bio 'jedini odgovor na krizu' dok filozof i povjesničar Michel Gauchet smatra da su zaključci Drugog vatikanskog koncila 'zastarjeli' te poziva na treći sabor koji bi Katoličkoj crkvi donio nužni 'aggiornamento', jednakog obima kao i protekli.

Navode se i slična mišljenja uglednog švicarskog teologa Hansa Künga te suosnivačice progresivne organizacije Comité de la jupe, Christine Pedotti, koja se bori protiv diskriminacije žena u katoličkoj crkvi. Uz javne pozive intelektualaca i teologa, niz svećenika također navodi konkretne teškoće u nekompatibilnosti važećih zaključaka donesenih šezdesetih godina i suvremene prakse.

Pitanja seksualnosti, prokreacije i bioetike bila bi u središtu novog vatikanskog okupljanja. Primjerice, trebalo bi nanovo promisliti kategorije vjenčanih nakon razvoda koji se i dalje smatraju preljubima, celibat svećenika koji je uveden još 1123. tijekom Prvog lateranskog sabora te mogućnost primanja žena u svećeničko zvanje, po uzoru na Anglikansku crkvu. Jedno od gorućih pitanje jest i ono kontracepcije, za koju još uvijek vrijedi enciklika pape Pavla VI. 'Humanae Vitae' iz 1968.

No unatoč nizu veoma konkretnih problema u prakticiranju religije, ipak je malo vjerojatno da će konzervativna struja kojoj je na čelu aktualni papa Benedikt XVI. otvoreno krenuti u odvažni pothvat sazivanja Trećeg vatikanskog sabora, navodi francuski tjednik, i tako nastaviti smjerom kojim je 1962. krenuo papa Ivan XXIII.