Neki roditelji strahuju da bi zbog cijepljenja njihovo dijete moglo oboljeti od autizma ili multiple skleroze. Kao motiv sve češćeg odbijanja cijepljenja svoje djece navode da sami žele donijeti odluku, a ne da o tome, umjesto njih, odlučuje država.

Visoka kazna nije pokolebala mlade roditelje iz Zadra, Dina Stanina i Maju Draganić, koji su, unatoč sankcijama, nedavno odbili cijepiti novorođeno dijete. Zbog kršenja zakona pred Prekršajnim su sudom proglašeni krivima. Iako im je izrečena samo opomena, tim je slučajem poslana poruka javnosti - ako izbjegavate cijepljenje čeka vas kazna od 2000 kuna, upozorava Goran Majetić iz Građanske inicijative za neobavezno cijepljenje u Hrvatskoj.

Građanska inicijativa traži neobavezno cijepljenje

'Tražimo da u Hrvatskoj cijepljenje bude neobavezno kao i u većini razvijenih europskih zemalja. Želimo biti izjednačeni s drugim građanima Europe, da se poštuje ljudsko pravo na slobodu izbora i odlučivanja o jednoj tako važnoj odluci koja se tiče zdravlja naše djece', kaže Majetić.

On tvrdi da je cijepljene još od '70-ih i '80-ih neobavezno u većini gospodarski i demokratski razvijenih europskih zemlja, primjerice Austriji, Belgiji, Cipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Irskoj ...

Građanska inicijative za neobavezno cijepljenje u Hrvatskoj nedavno je počela prikupljati podršku u javnosti, a u nepuna tri mjeseca na Facebooku su okupili oko 10.000 roditelja. Majetić kaže da imaju potporu stranke Savez za promjene, udruge Roditelji u akciji - RODA te Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

U prilog svojih zahtjeva navode svjetska istraživanja po kojima su necijepljena djeca zdravija od cijepljene - manje podložna infekcijama, pogotovo dišnog sustava, manje sklona alergijama, kožnim oboljenjima, artritisu... i općenito boljeg zdravlja.

Nesporno je, kaže Majetić, da zdrava djeca koja se cijepe protiv određene bolesti ipak mogu oboljeti od te iste bolesti, i to najčešće upravo nakon cijepljenja.

Jedna tako prouzročena 'mala epidemija' u Hrvatskoj dogodila se 2010. godine kada se 111-ero djece nakon dobivenog cijepljenja razboljelo od zaušnjaka, a Služba za epidemiologiju HZJZ-a navela da 'nema objašnjenja za takve posljedice cijepljenja'.

Opasnost od ponovne pojave iskorijenjenih bolesti

Zagrebački pedijatar, alergolog i klinički imunolog Darko Richter odbijanje cijepljenja tumači rastom popularnosti 'odbijanja svega i svačega u Hrvatskoj'. Ljudi imaju dojam da ne mogu utjecati na bitne stvari, pa odbijaju cijepljenje. 'Idemo se nečemu protiviti i barem nečemu reći - ne', tumači Richter novi fenomen.

Trenutačne brojke, kaže, nisu zabrinjavajuće, ali ako trend počne eksponencijalno rasti ponovno bismo mogli biti suočeni s nekim iskorijenjenim bolestima, koje bi nam donijele nepotrebne troškove i za koje nemamo bolničkih kapaciteta.

Richter opovrgava tvrdnje o 'praksi razvijenih europskih zemlja' te ističe da ne postoji niti jedna europska zemlja u kojoj cijepljenje nije snažno preporučeno. 'Bez obzira jesu li predviđene sankcije, svugdje se očekuje da se poslušaju te preporuke jer se dijete ne može upisati ni u predškolsku ustanovu ako nije cijepljeno', kaže Richter.

Za nastalu zbrku u Hrvatskoj krivi i višeznačnu, oprečnu i često nejasnu pravnu regulativu. Naime, Zakon o zaštiti prava pacijenata te Zakon o zdravstvenoj zaštiti jamče pacijentu pravo na prihvaćanje ili odbijanje dijagnostičkog ili terapijskog postupka, te pravo na odbijanje pregleda i liječenja. No, isto tako, po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti liječnik (u koncesiji) koji ne provede cijepljenje može dobiti kaznu do 80 tisuća kuna.

U slučaju ponavljanja propusta, liječniku prijeti trajno oduzimanje licence. Isti zakon predviđa i novčanu kaznu za roditelje koji odbiju cijepiti dijete od 2000 kuna.

Lažne optužbe da cjepivo uzrokuje autizam

Program obveznog cijepljenja u Hrvatskoj obuhvaća cijepljenje protiv difterije, tetanusa, dječje paralize, hripavca, tuberkuloze, meningitisa od uzročnika Haemophilus influenca tip B, hepatitisa B, ospica, rubeole i zaušnjaka.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u izvješću navodi da je većina bolesti protiv kojih je uvedeno obavezno cijepljenje gotovo u potpunosti iskorijenjena u Hrvatskoj. Difterija, hripavac, ospice, rubeola, poliomijelitis i zaušnjaci u nas praktički više ne postoje, tetanus je u odnosu na početak cijepljenja reduciran za 97 posto, tuberkuloza za 93 posto, a hepatitis B, protiv kojeg se obavezno cijepimo od 1999. godine, za 65 posto.

Međutim, Richter upozorava da su iskorijenjene bolesti, ali ne i klice koje su svuda oko nas i prijete ponovnom aktivacijom bolesti.

Oštro demantira i opravdanost roditeljskog straha da cjepivo protiv ospica, mumpsa i rubeole (MoPaRu) može uzrokovati autizam.

Te lažne optužbe, koje je pokrenuo britanski liječnik dr. Andrew Wakefield svojim člankom u medicinskom časopisu 'Lancet', kasnije su opovrgnute brojnim epidemiološkim studijama. Ali povezanost MoPaRu cijepljenja s autizmom još je uvijek jedan od najčešćih argumenata koje iznose protivnici cijepljenja, kaže Richter.

Isto tako, brojna su istraživanja opovrgnula uzročno-posljedičnu vezu između cijepljenja protiv hepatitisa B i multiple skleroze.

Strah od nuspojava sasvim je neosnovan jer zadnjih deset godina u Hrvatskoj nije zabilježena niti jedna smrt i ni jedna trajna posljedica cijepljenja, a po podacima HZJZ-a, rijetke nuspojave obično se svode na prolazne osipe ili kratkotrajni porast temperature.