Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova. Ni jedna zemlja u Europi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe kriminalnog miljea.

'Postavlja se pitanje kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU-u. Ključni problem, rekao je Boris Havel za HRT, treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je, sve više govori u 'mainstream medijima'.

'Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijal-demokratskih stranaka, uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli', rekao je Havel.

Naglasio je da je Švedska tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje, 'ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom'. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da 'nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam - toksična su kombinacija za Europu'. Havel je za HRT rekao da je Švedska ogledni primjer toga.

'Hrvatsku čeka vojska na ulicama'

Havel kaže da su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice, dodao je.

'Ne govorim o legalnim radnicima iz Filipina, Uzbekistana itd. Govorimo o nezakonitim bliskoistočnim migrantima. Pitanje broj jedan je: Zašto se u hrvatskim znanostima i obavještajnoj zajednici ne gleda što se zbiva s državama koje su preplavili ti ilegalni migranti i koliko su se negativno transformirala ta društva?' upitao je Pavel.

Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi, čeka isto što i Švedsku - vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Pavel, zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana. Naglasio je pritom da ovdje nije riječ o humanitarnom, nego isključivo sigurnosnom pitanju.

Sve više antisemitskih poruka

'Antimigracijski segment nije ako se kaže zdravorazumski - ne želim da moje dijete sutra ne može izaći na cestu, da moja žena ne može bez pokrivene glave ići u trgovinu', ustvrdio je Havel. Dodao je da se može čuti i sve više antisemitskih poruka. Naime, Havelovi unuci žive u Göteborgu i pohađaju židovski vrtić - za koji je rekao da je 'čuvan više nego bilo koja vojarna u Hrvatskoj'.

'Nasilje koje postoji na Bliskom istoku i koje dolazi prema Europi iza sebe ima određenu teoriju. Istraživanje te teorije je posao znanstvene zajednice. Na Fakultetu političkih znanosti mi provodimo istraživanja i jedini smo u Hrvatskoj koji adresiramo pitanje nasilnog džihadizma koje dolazi k nama', ustvrdio je pa nastavio:

'Zašto olako prelazimo preko činjenice da je više od 50 tisuća ilegalnih migranata ušlo u Hrvatsku? Europa i EU imaju instrumente koji su dobri za suzbijanje siromaštva i gladi u državama iz koje dolaze migranti. Cilj je da svaka država godišnje odvaja 0,7 posto BDP-a za izgradnju institucija i infrastrukture u tim državama. Izvorište problema, dakle - treba tamo i držati, a ne dovoditi ga nama u Hrvatsku'.