Jedan od glavnih prijepora u predizbornoj kampanji ticao se metode ojačavanja čuvenog švedskog modela 'države blagostanja', koji kroz poreze osigurava praktički besplatno zdravstveno osiguranje za sve, zatim dječje vrtiće, prava rodilja, velika radnička prava na bolovanje, kvalitetan javni sistem obrazovanja, besplatne studije za sve itd.

Socijaldemokrati predvođeni Monom Sahlin najavljuju prestanak s politikom masovnih poreznih olakšica na dohodak, tvrdeći da se neki slojevi društva nehumano guraju prema siromaštv, te da oni koji imaju najviše moraju plaćati najveći porez. Sahlin ima šansu postati prva ženska premijerka u povijesti Švedske.

Na drugoj strani, aktualni šef vlade Fredrik Reinfeldt (Umjerena stranka) zalaže se za rezanje poreza na dohodak tvrdeći kako bi se tako potaknule investicije, otvorila radna mjesta te stvorili realni uvjeti za funkcioniranje švedskog 'welfare statea'.

'Kada smo prije četiri godine preuzimali vlast, 750.000 ljudi u najzdravijoj zemlji svijeta bilo je prebolesno da bi radilo', izjavio je Reinfeldt tvrdeći da se njegova vlada pozabavila vrlo važnim društvenim problemom: pasivnošću.

Očekuju se vrlo neizvjesni izbori. Prema zadnjim anketama, desna koalicija dobija oko 49 posto glasova za parlament. Lijeva opozicija je na nekoliko postotaka manje, a analize predviđaju da bi za stabilnost vlade bilo dobro da jedan blok osvoji natpolovičnu većinu.

Problem je, naime, što bi po prvi put u povijesti u Rikstag mogla radikalna protuimigrantska desničarska partija po imenu Švedski demokrati. Ukoliko preskoče izborni prag (četri posto), a pogotovo ako osvoje predviđanih pet-šest posto glasova, može se dogoditi da bez njih bude nemoguće sastaviti vladu.