Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je u srijedu da Švedska i dalje želi pristupiti NATO-u uoči ili na samitu saveza u Vilniusu u srpnju, iako nije sigurno da će to tada biti moguće
Švedska i Finska odbacile su desetljeća politike vojne nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine i zatražile ulazak u NATO. Finska je postala članica saveza u travnju, ali proces ulaska Švedske je sporiji.
Švedska se nadala pridružiti NATO-u na samitu u srpnju, a iako ima snažnu potporu članica poput Sjedinjenih Država, Turska i Mađarska do sada su odbijale ratificirati članstvo Švedske.
vezane vijesti
"Švedska će postati članica NATO-a", rekao je Kristersson u intervjuu za javnu televiziju SVT.
"Nitko ne može obećati da će se to dogoditi baš u Vilniusu ili uoči Vilniusa, unatoč tome što je to naša ambicija cijelo vrijeme. A to je ambicija koju dijelimo i sa svakom drugom članicom NATO-a", dodao je.
Turska je prozvala Švedsku da pruža utočište, kako tvrdi, članovima terorističkih skupina, što Švedska poriče. Ankara je zatražila njihovo izručenje kao korak prema ratifikaciji švedskog članstva i izrazila bijes zbog antiturskih demonstracija održanih u nordijskoj zemlji.
Švedska je u međuvremenu rekla da je sloboda govora čvrsto utkana u njezin ustav i da je ispunila sve zahtjeve iz sporazuma s Turskom i Finskom koji je dogovoren u Madridu prije godinu dana.
Švedski i turski dužnosnici sastali su se 14. lipnja, a glavni švedski pregovarač opisao je razgovore kao "dobre". Trebali bi održati još jedan sastanak na visokoj razini u Bruxellesu u organizaciji glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga prije samita u Vilniusu.
"Rekli smo i da poštujemo činjenicu da je Turska ta koja donosi turske odluke i dobro je što sada imamo još jedan sastanak... i možda možemo riješiti čudan upitnik uoči samita u Vilniusu u takvoj vrsti razgovora", rekao je Kristersson.
