Na okruglom stolu pod imenom 'Branitelji – temelj neovisnosti ili borci za privilegije' nije bilo jedinstvena stava o tome treba li objaviti Registar branitelja, ali se svi uglavnom slažu s tim da se percepcija registra u javnosti gleda danas i prije 15 godina - dijametralno suprotno
Nekad su bili slavljeni kao osloboditelji, a danas ih smatraju teretom i lovcima na privilegije - kratki je sažetak nekih izlaganja na okruglom stolu. Djelomična objava Registra podvala je i šteta koju treba sanirati, smatra Slavica Hruškar iz Udruge nezavisnih dragovoljaca.
Ministar branitelj Tomislav Ivić rekao je da se iza pokušaja objave Registra branitelja ne krije stvarna želja da se stvari raščiste,
već da se unesu podjele u braniteljski korpus. Opovrgnuo je optužbe na račun premijerke Kosor, bivše ministrice branitelja, da je za njezina mandata broj branitelja narastao za 150 tisuća rekavši da je ona najzaslužnija za izradu Registra, vrućeg krumpira kojeg se njezini prethodnici nisu imali snage prihvatiti. Tijekom izlaganja predsjednika HVIDR-e Josipa Đakića, jedan nezadovoljnik napustio je dvoranu otvorivši kišobran. Novinarima je pred dvoranom izjavio da je nezadovoljan načinom na koji je napravljen ovaj skup, da nisu pozvani predstavnici gardista te da i on spada u 'kukolj' koji želi objavu Registra. Prema novinarima je tada intervenirao Valentino Rajković iz Udruge veterana Domovinskog rata koji je rekao da je očito riječ o provokatoru koji nije ni branitelj niti je pozvan na skup te da su predstavnici gardijskih brigada u dvorani na skupu. Kasnije je predstavnik četvrte gardijske brigade iz Splita Dukić rekao da su oni za okrugli stol slučajno saznali u posljednji trenutak te da ne vidi predstavnike ni 3. ni 7. brigade.
Slaven Letica govorio je o umoru javnosti Domovinskim ratom te smatra da su mnogi članovi mlade generacije, pa tako i vlasnik Index.hr-a Matija Babić, povjerovala u teze Stipe Mesića da je rat dogovoren između Miloševića i Tuđmana. Letica Babića ne smatra izdajnikom zbog izjave da se radi o prvom herojskom činu u 21. stoljeću. IvanĐakić i čovjek s kišobranom
Predrag Fred Matićsavjetnik predsjednika Ive Josipovića za branitelje, replicirao je Čičku rekavši da je i on tak ranije razmišljao, ali od tih spomenutih 80 tisuća partizana njih '18.000 su zaista partizani, 24.000 pripadnici njihovih obitelji, a ostali spadaju pod Tuđmanovu kovanicu Domovinska vojska, a iza nje se kriju domobrani i ustaše'. Na to je Čičak revoltirano dobacio kako Matić po tome tvrdi da je današnja Hrvatska nasljednica ustaškog pokreta. Inače, Matić je još rekao da je na Okruglom stolu na djelu očigledna zamjena teza, jer je jasno da su branitelji zaslužni za obranu države, a uopće se ne govori o lažnim braniteljima, kojih ima, te se zapitao zašto ih svi skupa štite. 'Svatko od nas ovdje zna barem četiri lažna branitelja', rekao Matić te dodao da se iz Ureda predsjednika traži kontrolirana objava Registra branitelja kojoj bi pristup bio ograničen na institucije i odgovorne osobe, a sve s ciljem da se s branitelja skine stigma i vrati dignitet narušen zbog manjeg dijela kukolja. Psihijatar Miro Jakovljević objasnio je kako su branitelji iznimno senzibilna populacija te svaki put kad se u javnosti prikazuju u negativnu svjetlu, oni bilježe povećan broj samoubojstava.
Također je mišljenja da je objavljivanje Registra bez dozvole svakog branitelja kršenje njihovih ljudskih prava. Saborski zastupnik SDP-a Davorko Vidović, koji je i sam branitelj, govorio je o nužnosti da se 84 posto građana koji su za objavu Registra branitelja objasni zašto to ne možemo napraviti.
'Zato što Ministarstvo ministra Ivića ne može očistiti žito od kukolja', odgovorio je sam sebi Vidović. On je napomenuo i da braniteljska populacija nije homogena kako se često želi prikazati.
'Ona predstavlja presjek svih društvenih slojeva', rekao je on odbacujući stereotip da su desničari veći patrioti te stvari predstavljaju ozbiljan problem za braniteljsku populaciju. Replicirao mu je ministar Ivić rekavši da se sjeti tko je napustio sjednicu Sabora kad se glasalo o nezavisnosti Hrvatske.
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, govorila je o financijskom teretu koji za državni proračun predstavljaju branitelji. Prošle godine država je za branitelje potrošila 6,3 milijarde kuna što je 4,7 ukupnih izdataka države u godini ili 1,9 posto ukupnog BDP-a. Ona kaže da su najveća izdvajanja mirovinskog osiguranja koje putem statusa branitelja isplaćuje 67.714 mirovina. 'Teško je odrediti je li to mnogo za Hrvatsku ili ne. To je područje vezano uz skupinu koja je socijalno i ekonomski ranjiva i izdaci su opravdani', mišljenja je Švaljek.
