U pravilnim vremenskim razmacima započinje rasprava o potrebi razvoja autoindustrije u Hrvatskoj, a prijedlozi variraju od snažnije kooperacije s etabliranim proizvođačima do ulaganja u vlastite inovativne koncepte utemeljene na ekološki prihvatljivim izvorima energije. Po savjet odlazimo u razdoblje nakon Drugog svjetskog rata u kojem su iz hrvatskih pogona na cestu bar kratko doista izlazila motorna vozila u vidu motocikala, mopeda i skutera.

Nemaš ispit, vozi skuter

Poslijeratni optimizam podržavao je munjevit tehnološki razvoj, a inovacije su postale svakodnevica pri čemu su prometna sredstva zauzela središnje mjesto. Već tada naveliko se raspravljalo o mogućnostima automobila na električni pogon, ali i o 'minijaturnim vozilima' prilagođenima za promet po suvremenom pretrpanom gradu. Uzbuđenje su izazivale vijesti o motornom romobilu za odrasle, letećem mopedu, rasklopnom skuteru, a za one bujne mašte tu je bio i SF strip Den Deri (Dan Dare) u kojem se koristi skuter na 'magnetske motore i komprimirane mlažnjake'. Upravo su skuteri doživljavani kao pravo vozilo za novu generaciju, pa su po jugoslavenskim ulicama krenule i prve vespe među kojima je najpoznatija ona pjesnika Jure Kaštelana. Tajna popularnosti ležala je i u tome što za upravljanje skuterom nije bilo potrebno pohađanje autoškole, a od 1960. godine polaže se ispit, ali samo u segmentu teorije. Tek 1964. godine broj automobila prelazi broj motocikala! 

Stripovi i skuteri

U gospodarstvu, u kojem je osim planiranja ogromnu važnost igralo i tzv. nacionalno pitanje, svoje mjesto pokušavala je pronaći i Hrvatska. U 'malim, ali urednim prostorima na Žitnjaku', kako je pisala futurologiji naklonjena Savremena tehnika, djelovala je Tvornica motora Zagreb. Pri tome 'motor' u nazivu nije svakodnevni izraz za motocikle i skutere, već je doista temeljna djelatnost poduzeća bila izrada motora korištenih u vatrogasnim pumpama, aparatima za navodnjavanje i odvodnjavanje u poljoprivredi i sl..

U isto vrijeme za mlade je strip bio ono što su današnjim generacijama TV serije. Među junacima je i Švrćo (Scamp), zaigrani psić nastao u Disneyjevoj tvornici snova. Dok je 1955. godine iz američkih studija izašla 'Dama i skitnica', animirani film o Švrćinim roditeljima, preko naslovne stranica Plavog vjesnika, Švrćine dogodovštine stizale su i pred hrvatsku publiku. Kako se sigurno pitate što bulaznim i otkud sada nagli skok na priču o stripu, pričekajte s osudom. Naime, pokušavajući pronaći zadovoljavajući proizvodni program, inženjeri TMZ-a 1958. godine zaključuju da je pravo rješenje izrada domaćeg skutera. Prije nego što je uopće bilo poznato hoće li ideja o masovnoj proizvodnji doista proći, izrađen je prototip skutera imenovan upravo prema Disneyjevoj tvorevini - Švrća! Pritom je intrigantno da su Talijani, stvorivši prototip vespe, modelu također dali naziv prema Disneyjevu liku Paperinu iliti Pašku Patku.

Robna kuća i plaža

S tehničkog aspekta gledano, Švrća je stvoren kao skuter s dvotaktnim motorom, rezervoarom od pet litara, potrošnjom goriva od 1,3 litara na 100 km te mogućnošću najveće brzine od 50 km/h. Na sajmovima i u prodaji se javlja kroz 1959. i 1960. godinu uz promidžbeni materijal čiji glavni adut je istaknuta informacija 'bez ispita i bez registracije'. Švrćina funkcija pronađena je u onim segmentima svakodnevice koji odaju želju za pripadanjem 'zapadnjačkom' načinu života - Švrća je savršen domaćicama za odlazak u robnu kuću, parovima za odlazak na ljetovanje i, naravno, za posao jer 'Švrća 50 štedit će Vam na vremenu - a vrijeme je novac'. U skladu s tim su i novinari, pišući o mopedima i skuterima, ustvrdili da je to 'pravo vozilo za radnog čovjeka'. Ideološka podobnost prije svega.

Nažalost, Švrćina hrvatska skuterska avantura nije dugo trajala. Jugoslavija nije bila Disneyjev strip. TMZ nije morala prestati samo sa Švrćinom proizvodnjom, već je cjelokupna tvornica početkom šezdesetih 'odlukom s vrha' ugašena i razmontirana. Primat u proizvodnji motornih vozila, pa i skutera, dobivaju Slovenija, BiH i Srbija. Iz koparskog Tomosa stiže moped Colibri čija proizvodnja je isticana kao brza jer 'svakih pet minuta nastaje novi Colibri', a Tito iz Vogošće dodatno razvija proizvodnju skutera Prima, domaće inačice svjetski poznate Lambrette. Čak i u filmu 'Ljubav i moda', svojevrsnoj jugoslavenskoj verziji 'Praznika u Rimu', glavna junakinja pažnju prolaznika plijeni vozeći upravo vogošćansku Primu! Švrća je tada već počeo tonuti u san, iako svoju pravu zaigranost nikada nije ni doživio, ali danas ga je, srećom, moguće pronaći u garažama nekolicine hrvatskih oldtimer entuzijasta.