Kako javlja NYT, Smith se u Bjelorusiju uputio automobilom, te se tamo sastao s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i šefom bjeloruskog sigurnosnog aparata zloglasnog imena KGB. Bio je to prvi susret Lukašenka s nekim visokim dužnosnikom State Departmenta u proteklih pet godina, a realiziran je samo dan nakon telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina, na kojemu je dogovorena putanja pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Nakon razgovora s gospodinom Lukašenkom, Christopher W. Smith, zamjenik pomoćnika državnog tajnika, i još dva američka dužnosnika odvezli su se u selo blizu granice s Litvom. Tamo je KGB pripremio sve za oslobađanje tri politička zatvorenika - jedan od njih bio je Amerikanac, dvojica Bjelorusi.

Kad je pao mrak, Amerikanci i oslobođeni zatvorenici odvezli su se natrag preko granice u Vilnius, glavni grad Litve. Govoreći ispred tamošnjeg veleposlanstva SAD-a u srijedu navečer, Smith je objavio kako je 'specijalna operacija završena', te ju je opisao kao 'veliku pobjedu i odgovor na program mira kroz snagu predsjednika Trumpa'.

Sljedeći korak, najavio je Smith, veliki je dogovor prema kojemu bi Lukašenko oslobodio veliki broj političkih zatvorenika, uključujući one istaknute. Zauzvrat bi Sjedinjene Države ublažile sankcije bjeloruskim bankama i dopustile izvoz potaše, ključnog sastojka u gnojivima, čiji je Bjelorusija glavni proizvođač.

Lukašenkovi protivnici zagledani upravo u Trumpa

O tajnom sastanku gotovo da i nema službenih informacija - američki izvori ga službeno ne komentiraju, dok je bjeloruska državna TV izvijestila kako Smith nije bio pravi vođa američkog izaslanstva. Ipak, čini se da pozitivni signali stižu i od Lukašenkovih protivnika.

Franak Viacorka, šef kabineta oporbene čelnice u egzilu Svetlane Tihanovskaje koja je dugo pozivala na pooštravanje sankcija, rekao je: "Vrlo smo zahvalni predsjedniku Trumpu što je uspio pomaknuti stvari naprijed." No, dodao je, sankcije treba ublažiti tek kada Lukašenko zaustavi represiju i nova uhićenja i "oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući i visoke figure".

Skupina za ljudska prava koja vodi popis političkih zatvorenika u Bjelorusiji, procijenila je njihov broj ovaj tjedan na 1226. Lukašenko ih je posljednjih mjeseci oslobodio više od 200, uključujući dvojicu Amerikanaca koji su oslobođeni otkako je Trump preuzeo dužnost, ali oporbeni aktivisti kažu da je u istom razdoblju uhićeno još više ljudi.

Tatjana Homič, sestra jedne od najistaknutijih bjeloruskih političkih zatvorenica, Marije Kolesnikove, pozdravila je američki pristup g. Lukašenku. "Prošla strategija pritiska nije uspjela osloboditi političke zatvorenike, zaustaviti represiju ili promijeniti ponašanje režima", rekla je. Homič smatra da bi izravan diplomatski pristup "mogao polučiti konkretne rezultate, uključujući oslobađanje pojedinačnih zatvorenika ili čak širu amnestiju".

Što će reći Putin?

Kad je riječ o ekonomskim polugama pritiska na Lukašenka, sankcije na potašu presjekle su važnu gospodarsku slamku spasa za Bjelorusiju, no zato su Rusiji, još jednom velikom proizvođaču, donijele neočekivani dobitak, jer su globalne cijene skočile. Dio bjeloruske potaše nastavio je dospjeti na globalna tržišta preko Rusije, umjesto prethodnim, jeftinijim putem kroz Litvu.

Artjom Shraibman, politički analitičar koji je pobjegao iz Bjelorusije nakon što je Lukašenko 2020. krenuo u masovno protjerivanje političkih protivnika, ocjenjuje kako najnoviji razvoj situacije predstavlja određenu glavobolju i za Putina. Pitanje je, kaže, kako će Kremlj reagirati na bilo kakvo približavanje Bjelorusije i Zapada. Mnogi ruski dužnosnici "vjerojatno bi paničarili od te mogućnosti", rekao je, ali "ne postoji brz ili jednostavan način da se Bjelorusija distancira od Rusije s obzirom na ekonomsku dominaciju Moskve nad zemljom".

Dodao je da je malo vjerojatno da predsjednik Trump ima poseban interes, razumijevanje ili plan za Bjelorusiju. Čak i u tom slučaju, rekao je, “faktor Trump svakako stvara određeni zamah, jer "svi, uključujući Lukašenka, pokušavaju impresionirati predsjednika SAD-a i natjecati se za njegovu pozornost".