Većina pitanja koja su zastupnici postavljali državnoj tajnici u ministarstvu unutarnjih poslova Tereziji Gras odnosila se na optužbe postupanja hrvatske policije na granicama koje su posljednjih godina iznosile nevladine organizacije i mediji. U tim izvješćima hrvatska policija optuživana je za nasilno vraćanje i potiskivanje migranata, kršenje njihovih temeljnih prava, među kojima je i podnošenje zahtjeva za azil.

Njemačka zastupnica iz SPD Birgit Sippel, koja je govorila u ime zastupničkog kluba socijalista i demokrata (S&D), u svom je pitanju ustvrdila da je Gras “osobno optuživala nevladine organizacije” za prijetnje policiji, što je ona oštro demantirala.

“Nikada nisam optuživala nevladine organizacije i uvijek sam bila spremna na dijalog s njima”, odgovorila je Gras. Istaknula je da, od kada je Hrvatska uvela mehanizam za nadzor postupanja granične policije “nema ozbiljnijih optužbi” na račun njihova postupanja prema migrantima.

“Sva izvješća o kršenjima njihovih prava smo provjeravali i dali informacije koje smo imali”, rekla je.

Nizozemska zastupnica Sophie in 't Veld optužila je hrvatsku vladu da je nasilno vraćanje migranata bilo njezina politika te upitala Gras može li se “nasilno vraćanje migranata tolerirati”.

Terezija Gras odgovorila je da ne stoji optužba da je hrvatska vlada tolerirala ta nasilna vraćanja.

“Granice se moraju štititi zbog sigurnosti naših građana uz poštivanje temeljnih prava. Nikada nismo davali upute, kao što vi sugerirate, već smo odmah nakon prvih pritužbi pojačali unutarnje kontrole, uspostavili četiri regionalna centra koja su razmatrala te optužbe. Glavni ravnatelj policije redovito daje stroge upute da se moraju poštivati temeljna prava migranata”, odgovorila je Gras.

Slične optužbe iznosile su i predstavnica Zelenih, Nizozemka Tineke Strik i predstavnica Ljevice, Njemica Cornelia Ernst.

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, u sljedeća dva, tri dana će dati ocjenu saslušanih kandidata i uputiti je Upravljačkom odboru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koji bi 20. prosinca u svom sjedištu u Varšavi trebao izabrati novog izvršnog direktora.

Osim Terezije Gras u užem izboru su Latvijka Aija Kalnaja, koja obnaša dužnost privremene izvršne direktorice Frontexa, te Nizozemac Hans Leijtens.

Mjesto izvršnog direktora Frontexa ostalo je upražnjeno nakon što je Francuz Fabrice Leggeri bio prisiljen podnijeti ostavku zbog iznimno kritičnog izvješća OLAF-a o incidentima koji su uključivali nasilje nad migrantima na vanjskim granicama.

Terezija Gras je u svom predstavljanju rekla da se kroz cijelu svoju karijeru bavi područjem sigurnosti i pravosuđa, da je sudjelovala u pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i u pristupnim pregovorima u kojima su poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove bila ključna.

Bila je zamjenica hrvatskog predstavnika u Političko sigurnosnom odboru u Vijeću EU-a, gdje se bavila pitanjem migracija i terorizma.

Kao državna tajnica u MUP-u vodila je šengensku evaluaciju, bila je zadužena za financiranje opremanja zaštite vanjske granice i uspostavu graničnih prijelaza i njihovo opremanje.

Radila je i na uspostavi neovisnog mehanizma za nadzor postupanja granične policije, što je Hrvatska upostavila kao prva članica EU-a.

Gras je istaknula da je svjesna poteškoća s kojima se Frontex suočava, da će proučiti izvješća OLAF-a i raditi na otklanjanju prigovora na rad granične agencije. Najavila je da bi u slučaju da bude izabrana uvela stroga interna pravila i kodeks ponašanja za osoblje.

 Jedna od glavnih zadaća bit će i jačanje stalnog postava Frontexa koji bi do 2027. trebao imati 10 tisuća pripadnika stalnog postava.