Prema predizbornim anketama objavljenima prije dva tjedna, pobjeda desničarskog saveza predvođenog Meloninom strankom Braća Italije čini se vrlo izvjesnom. No kako je u posljednja dva tjedna na snazi bila zabrana provođenja i objavljivanja anketa, iznenađenja ipak nisu nemoguća. Birališta su otvorena u 7 ujutro po lokalnom vremenu, a glasovanje će trajati do 23 sata, kad bi trebale biti objavljene izlazne ankete.

Međutim, složeni izračuni koje zahtijeva hibridni proporcionalno-većinski izborni sustav znače da može proći mnogo sati prije nego što se sazna sastav novog smanjenog parlamenta. Dijelovi Italije imali su jaku kišu u nedjelju, a regija Campanija oko južnog grada Napulja posebno je teško pogođena. Čini se da je to odbilo neke glasače, s odzivom na nacionalnoj razini od samo oko 51 posto četiri sata prije zatvaranja birališta, u usporedbi s više od 58 posto u istoj fazi 2018.

"Živjela demokracija", rekao je Matteo Salvini, čelnik stranke Liga, jednog od glavnih saveznika Meloni, dok je glasao u Milanu u nedjelju ujutro. Meloni bi bila očiti kandidat za premijera kao čelnik saveza koji također uključuje stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Berlusconi (85) je također glasao u Milanu, noseći jedno od svojih tipičnih odijela na dvostruko kopčanje. Očekuje se da će Meloni glasati u svom rodnom gradu Rimu u nedjelju navečer.

Ipak, čak i u slučaju velike pobjede, sljedeća vlada vjerojatno neće preuzeti dužnost prije kraja listopada, a novi se parlament sastaje tek 13. listopada. Pobjeda bi značila značajan uspon za Meloni, čija je stranka osvojila samo četiri posto glasova na posljednjim nacionalnim izborima 2018. Meloni (45) umanjuje postfašističke korijene svoje stranke i prikazuje je kao mainstream konzervativnu skupinu. Obećala je da će podupirati zapadnu politiku prema Ukrajini i da neće preuzimati nepotrebne rizike s gospodarstvom koje je teško pogođeno rastućim cijenama.

Prvi jesenski nacionalni izbori u Italiji u više od jednog stoljeća bili su potaknuti unutarstranačkim sukobima koji su u srpnju srušili široku vladu nacionalnog jedinstva premijera Marija Draghija. Italija ima povijest političke nestabilnosti, a sljedeći premijer vodit će 68. vladu zemlje od 1946. i suočit će se s nizom izazova, posebice rastućim troškovima energije. Ishod glasovanja s nervozom će se pratiti i u europskim prijestolnicama i na financijskim tržištima. Čelnici Europske unije, koji žele očuvati jedinstvo nakon ruske invazije na Ukrajinu, zabrinuti su da će Italija ubuduće biti nepredvidljiviji partner nego pod Draghijem, bivšim čelnikom Europske središnje banke.