TRST - Ocjenjuje tako u srijedu tršćanski dnevni list Il Piccolo. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zahtijevao je otvaranje hrvatskog tržišta nekretnina građanima Unije, uključujući i Talijanima, navodi u komentaru na naslovnici tršćanski list i ocjenjuje da je to "uz gospodarsku obvezu bio i politički čin koji možda može i konačno otkloniti sjene iz poslijeratnih talijansko-hrvatskih odnosa".

Hrvatski potez daje veliku mogućnost za povezivanje prostora sjevernog Jadrana, ocjenjuje komentator tršćanskog lista i dodaje da se ulazak Hrvatske u EU-u "može za Trst i Italiju pokazati mnogo važnijim poslom od onog isključivo vezanog uz nekretnine".

U članku o otvaranju hrvatskog tržišta nekretnina ponovno se aktualizira i "pitanje konfiscirane i nacionalizirane imovine talijanskih ezula u četrdesetim i pedesetim godinama prošlog stoljeća koje je desetljećima opterećivalo diplomatske odnose".

Il Piccolo također navodi kako odluku Hrvatskog sabora pozdravlja i desnica i ljevica i Trstu.

"To je pozitivna činjenica koja približava Hrvatsku EU-u" i predstavlja "zaokret", ocijenio je Roberto Menia, predstavnik Nacionalnog saveza u vladajućoj koaliciji i podtajnik u Berlusconijevoj vladi, prenosi list reakcije tršćanskih političara. Menia, međutim, napominje da "drugu stvar" predstavlja "spor oko imovine istarskih, riječkih i dalmatinskih ezula" te da se nada "povratu imovine od hrvatske strane".

Stelio Spadaro, predstavnik tršćanskih Lijevih demokrata, ocjenjuje odluku "Hrvatskog sabora dobrom viješću koja prevladava anakrone diskriminacije spram državljana Europske unije".

"Pozdravljam svaki korak koji približava Hrvatsku Europi, u institucijama, pravosudnim odnosima, kulturi i shvaćanju povijesti", rekao je Spadaro i dodao da u tome vidi "još jedno napredovanje prema normalizaciji Europe".

Tršćanski list prenosi i reakciju Furija Radina, zastupnika talijanske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednika Talijanske unije, koji izražava zadovoljstvo činjenicom da će "sunarodnjaci moći pod jednakim uvjetima kao i hrvatski građani kupovati nekretnine u Hrvatskoj". Radin kaže kako bi ga radovalo da Talijani počnu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a još više kada bi to činili više od ostalih građana Unije, jer bi to "oživjelo autohtonu talijansku kulturu". Radin ističe stav da su hrvatska Vlada i Sabor "spremni u kratkom vremenu prihvatiti europske vrijednosti".

Hrvatska Vlada je Saboru 27. studenoga predložila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je prošlog tjedna prihvatio Hrvatski sabor, a temeljem kojeg će nakon 1. veljače iduće godine državljani i pravne osobe iz zemalja EU moći u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani stjecati vlasništvo nad nekretninama, izuzev poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih dijelova prirode.

Obveza Hrvatske da donese tu odluku o stjecanju nekretnina proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je za to predvidio rok od 4 godine i on istječe početkom veljače iduće godine.