'Ne možemo uvijek rasti. Proračun Ministarstva za 2014. godinu u startu je bio veći za gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. Govorimo o 5,15 milijardi kuna u odnosu na 4,27 milijardi u prošloj godini', zaključio je već na početku svog izlaganja ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Međutim, rebalansom proračuna u Ministarstvu poljoprivrede ipak se namjerava uštedjeti 409 milijuna kuna, od čega će se 50 milijuna kuna uštedjeti na subvencijama u poljoprivredi. To nije izmamilo osmjeh na licima oporbenih članova Odbora za poljoprivredu.

'Jasno nam je u kojoj smo situaciji i jasno nam je da moramo napraviti rebalans i smanjiti rashode. Znamo da Hrvatska ne može povećavati deficit, no postavlja se pitanje jesmo li dobro proveli rebalans. Aktualna vlast govori o reformama i slažemo se da su potrebne. Međutim, do toga nije došlo. Budućnost proračuna nije svijetla ako nećemo ići na drastične rezove i reforme, međutim mi sada umanjujemo na onim pozicijama gdje smo trebali investirati', kazao je HDZ-ov predsjednik Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić.

Ministra Jakovinu podsjetio je da proračun za 2014. u resoru poljoprivrede možda je veći nego godinu prije, no upozorio je isto tako da je 2013. rebalansom u tom sektoru puno smanjeno. 'Bez potpore poljoprivredi nema bogatog seljaka i njegove opstojnosti u Europskoj uniji', kazao je Lucić.

'Prošla godina je bila katastrofalna. Nije dobra usporedba s tom godinom', poručio je HSS-ov Branko Hrg.

Lucića je pak posebno zabrinulo što je u rebalansu proračuna za 2014. drvna industrija ostala bez svih potpora, odnosno bez 79 milijuna kuna.

'Zabrinjava me stavka drvna industrija koja je doduše, bez obzira na teška vremena, najbrže izašla iz krize i brže se oporavlja nego neki drugi sektori. No ovo je u posljednjih osam godina prvi put da drvni sektor nema potpore, a drvna industrija je ipak budućnost Hrvatske. Ušteda od 79 milijuna kuna - to je težak udarac za drvnu industriju, pogotovo s obzirom da ona u kratkom vremenu može zaposliti i 380 tisuća nezaposlenih. Svjedoci smo da smo godinama financirali brodogradnju u koju su uložene milijarde kuna, a došli smo do toga da je prodajemo za nula kuna. Za drvnu industriju nismo imali sluha, a u njoj radi 22 tisuće ljudi', kazao je Lucić.

Iako se Jakovina složio s gotovo svime što je Lucić rekao, na potpore drvnoj industriji ima ipak malo drugačiji pogled. '127 korisnika potpora iz sektora drvne industrije je u prosjeku dobivalo oko 400 tisuća kuna i to i nije bilo nešto što im je donijelo neku dodanu vrijednost. Važniji im je bolji i lakši način dobivanja garancija', kazao je Jakovina.

Međutim, s tim se nije složio direktor Drvnog klastera Marijan Kavran. '79 milijuna kuna je kruh koji je izbijen ove godine. Tim novcem drvna industrija nije kupovala skupe aute ili nešto drugo', kazao je Kavran, podsjetivši da je među ostalim Hrvatska četvrti svjetski proizvođač parketa, za što misli da 'ne bi bilo dobro da vlasti to prešućuju.'

Predložio je da se gubitak od gotovo 80 milijuna kuna drvnoj industriji nadoknadi kroz neke druge programe, na što mu je Jakovina obećao da će se novac probati kompenzirati kroz garancije ili ugradnju stolarije u objekte.

Tijekom rasprave na odboru verbalno su se sukobili i HNS-ov Petar Baranović i zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mijo Latin. Naime, Latin se požalio kako komora nema novca ni za poštanske markice da poljoprivrednicima pošalje poziv na edukaciju.

'Vi trebate organizirati seljake, organizirati predavanja i uvjeriti seljaka da su mu predavanja potrebna. Zahrđali smo generalno, kao sustav. Svi vidovi poljoprivredne proizvodnje su nam u padu', odgovorio mu je Baranović, no odmah je uslijedila i reakcija Latina.

'Vi ste nam ukinuli financije toliko da smo jedva preživjeli', rekao je Latin.

Baranović je nakon toga podsjetio kako je on deset godina zastupao hrvatske ribare (bio je predsjednik Sindikata ribara, op. a.).

'Znate koliko sam novca dobivao? Nula kuna. Ali radili smo nešto u što smo vjerovali i bili smo puno glasniji. Puno glasniji', kazao je Baranović.