Država i dalje nije pronašla održivo rješenje za odlazak mladih liječnika iz Hrvatske. No, zato sada gradovi i županije nude razne poticaje i pogodnosti kako bi privukle i zadržale zdravstvene stručnjake
Mirjana Hanžeković, ravnateljica Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije, situaciju vidi kao nogometne transfere.
'Ovo danas stvarno sliči na nekakve transfere kao u nogometu. Tko ima više novca i bolje uvjete, taj će dobiti boljeg igrača za tim, objašnjava, aludirajući na to da financijska moć često prevagne pri odlučivanju gdje će mladi liječnici nastaviti svoju karijeru', kazala je Hanžeković za HRT.
Dr. Nikola Žgrablić, ravnatelj istarskih Domova zdravlja, naglašava da je Istra, zajedno s Gradom Zagrebom i Međimurskom županijom, jedna od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj.
vezane vijesti
'Mislimo da su naše mjere sveobuhvatne, pokrivaju velik aspekt života mladog liječnika koji želi doći u Istarsku županiju', kaže Zgrablić, ističući bonus dobrodošlice od 5000 eura.
Iako se Istra ističe svojim naporima, njihove mjere nisu uvijek dobro prihvaćene u drugim dijelovima Hrvatske.
Dorotea Bardek, mlada liječnica, prisjeća se svojih planova odlaska u inozemstvo.
'Kad sam bila pri kraju fakulteta, planirala sam otići u Njemačku na specijalizaciju. Tamo su plaće specijalizanata dosezale 3500 do 4000 eura', prisjeća se Bardek. Međutim, primila je ponudu iz Koprivničko-Križevačke županije i odlučila ostati u Hrvatskoj.
S druge strane, Istra je uspjela privući mnoge zdravstvene radnike, uključujući Franku Kunovac, koja se iz Osijeka preselila u Rovinj zbog boljih uvjeta rada u vanbolničkoj hitnoj.
Bardek opisuje svoje iskustvo s pregovorima u općini Novigrad Podravski, gdje je postavila pitanja o uvjetima rada i dugoročnim obvezama.
'Mene je zanimalo hoće li mi uvjetovati duži ostanak zbog stana ili dodataka na plaću', ističe. Nakon probnog perioda, odlučila je ostati, a općina joj je pomogla u opremanju stana.
'Isplatili su mi 50 tisuća kuna za opremanje stana. Kuhinja je izrađena po mjeri, birala sam pločice za kupaonicu, a namještaj su platili', kaže Bardek.
Mirjana Hanžeković ističe da su financijski poticaji pomogli privući šest novih pedijatara i ginekologa u prošloj godini. Međutim, napominje da izazovi ostaju, osobito zbog nelojalne konkurencije.
'Jedan dan se pojavio veliki džambo plakat ispred Doma zdravlja u Križevcima s pozivom za dolazak u Istru. To smo doživjeli kao nelojalnu konkurenciju', kaže Hanžeković.
Životni uvjeti i troškovi - ključne prepreke
Franka Kunovac, koja je zbog boljih radnih uvjeta prešla iz Osijeka u Istru, priznaje da su visoki troškovi života u Istri izazov.
'Cijene dugoročnog najma kreću se od 600 do 800 eura mjesečno', objašnjava Kunovac. Istarska županija subvencionira troškove najma sa 300 eura mjesečno, no ukupni životni troškovi i dalje su visoki. Kunovac ističe da bi joj financijski bilo povoljnije ostati u Osječko-baranjskoj županiji, gdje su troškovi života znatno niži.
Nikola Žgrablić priznaje da su troškovi u Istri visoki, ali vjeruje da mjere koje nude ipak pomažu.
'Mjere od 300 eura za subvencioniranje najma pomažu mladim liječnicima, a i druge općine u Istri nude svoje subvencije. Moguće je dobiti i do 600 - 700 eura za podstanarstvo', kaže Žgrablić.
Država nema konkretne planove
Unatoč naporima lokalnih zajednica, mnogi liječnici smatraju da država ne čini dovoljno. Dorotea Bardek otvoreno kaže da ne vidi konkretne korake s državne razine.
'Nemam dojam da je država poduzela nešto značajno da zadrži liječnike. Mislim da bi trebali pružiti porezne olakšice lokalnim zajednicama koje se trude zadržati medicinski kadar', predlaže Bardek.
Hanžeković se slaže s njom, ističući da bez sustavnih promjena na nacionalnoj razini neće biti trajnog rješenja.
'Treba ljude platiti i vrednovati njihov rad. Samo tako ćemo dobiti zadovoljnog i stalnog liječnika. Promjene u sustavu trebale su se početi provoditi jučer, a ne sutra', zaključuje Hanžeković.
