Fatalan sudar s pticama odnio 179 života u Južnoj Koreji

Svijet je u nedjelju 29. prosinca potresla vijest o zrakoplovnoj nesreći u zračnoj luci Muan u Južnoj Koreji. Svih 175 putnika i četvero od šest članova posade poginulo je nakon što je Boeing 737-800, kompanije Jeju Air, sletio 'na trbuh' i skliznuo s piste, eruptirajući u vatrenoj kugli pri udaru u zid. Dvije stjuardese su preživjele zahvaljujući tome što su bile u repu zrakoplova. Istražitelji tek trebaju utvrditi točan uzrok nesreće. Koliko je dosad poznato, fatalan je bio nalet jata ptica i navodno je pilot obavijestio zračnu kontrolu o sudaru s njima. Ubrzo je zrakoplov prestao odašiljati podatke o lokaciji zbog električnog kvara, a prilikom prinudnog slijetanja pilot nije aktivirao stajni trap. Zbog čega to nije napravio, tek treba ustanoviti. Na dramatičnoj snimci vidi se letjelica kako 'na trbuhu' velikom brzinom kliže pistom prije udara u betonsku barijeru.

Pronađene su obje 'crne kutije' i sad se radi na izvlačenju podataka. Većina stručnjaka za zračni promet postavlja pitanje zbog čega je na kraju piste uopće bio postavljen zid. Službeno objašnjenje glasi da on služi kao potporanj za navigacijsku opremu. Kako bilo, čini se da je dizajn piste u Muanu itekako problematičan. Prema najboljim praksama, tvrde upućeni, bilo kakva čvrsta struktura ne bi trebala biti smještena najmanje 300 metara od kraja piste dok je ona u Muanu mnogo bliže.

Jimmy Carter, najdugovječniji američki predsjednik, umro u dobi od 100 godina

Istu tu za zračni promet crnu nedjelju stigla je vijest o smrti Jimmyja Cartera, 39. predsjednika SAD-a. Napustio je ovaj svijet u 100. godini života. Demokrat iz Georgije služio je samo jedan mandat u Bijeloj kući jer ga je na izborima 1980. teško potukao Ronald Reagan. Nakon toga se usredotočio na međunarodne odnose i ljudska prava, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 2002. godine. Carter je preuzeo predsjedničku dužnost 1977. kao guverner Georgije i pobožni kršćanin čije se nepoznavanje igara moći u Washingtonu smatralo vrlinom nakon Watergatea (pad republikanca Richarda Nixona) i godina rata u Vijetnamu.

Nade da će njegovo predsjedništvo promijeniti SAD raspršene su, međutim, gospodarskom i vanjskopolitičkom krizom, počevši s visokom nezaposlenošću i dvoznamenkastom inflacijom te kulminirajući talačkom krizom u Iranu (oteto je 52 Amerikanaca u Teheranu) i sovjetskom invazijom na Afganistan. Uz rastuću energetsku krizu, cijena nafte se utrostručila od 1978. do 1980., što je dovelo do redova na američkim benzinskim postajama. Njegovi uzaludni pokušaji da zaustavi ekonomski pad naveli su republikance da ga prozovu 'Jimmyjem Hooverom', po predsjedniku iz doba Velike depresije. Američki građani okrenuli su mu leđa nakon neuspješnog pokušaja spašavanja talaca u Iranu, pri čemu je poginulo osam američkih vojnika. U povijesti bi ostao upamćen kao jedan od neuspješnijih američkih predsjednika da nije bilo njegova neumornog rada za ostvarenje ljudskih prava i očuvanje mira, što je prepoznala švedska komisija za dodjelu Nobelove nagrade.

Osuđeni roditelji dječaka koji je ubio devet kolega

Tragičan događaj koji je u proljeće 2023. šokirao Srbiju i odjeknuo svijetom prošli ponedjeljak dobio je svoj sudski epilog. Viši sud u Beogradu izrekao je prvostupanjsku presudu roditeljima dječaka koji je počinio masovno ubojstvo u beogradskoj školi 'Vladislav Ribnikar'. Otac Vladimir Kecmanović osuđen je na jedinstvenu kaznu od 14,5 godina zatvora, a njegova supruga Miljana na tri godine zatvora. Kecmanović je osuđen za kaznena djela zanemarivanja djeteta i teško djelo protiv opće sigurnosti, a majci je kazna izrečena zbog zanemarivanja djeteta te za nedopušteno držanje streljiva.

Nemanji Marinkoviću, instruktoru u streljani u koju je otac dovodio sina i učio ga da puca, istom presudom izrečena je kazna od 15 mjeseci zatvora zbog davanja lažnog iskaza. Malodobni dječak K. K., koji je u vrijeme zločina imao manje od 14 godina, nije odgovoran pred zakonom i nalazi se pod posebnim nadzorom u psihijatrijskoj ustanovi. Tijekom prvog sata u školi 'Vladislav Ribnikar' 3. svibnja prošle godine K. K. je iz očeva pištolja ubio devetero kolega i zaštitara škole, a ranio još petero učenika i nastavnicu povijesti.

Spektakularni vatrometi diljem svijeta: Čovječanstvo u 2025. ušlo samo s jednom željom – dosta je rata

Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022. dotadašnji sukob 'niskog intenziteta' raspirila je u jedan od najkrvavijih ratova u povijesti. Broj Ukrajinaca i Rusa poginulih ili ranjenih prešao je milijun. Točne brojke nisu poznate jer ih obje sukobljene strane taje. Rat na istoku Europe poprima sve više međunarodne dimenzije. Na nebu iranski dron Šahid presreće američki sustav protuzračne obrane, a na tlu njemačka artiljerija kontrira sjevernokorejskim granatama. Uz Ukrajince, u rovovima se bori sve veći broj dobrovoljaca iz cijelog svijeta, a Rusi jurišaju rame uz rame sa Sjevernokorejcima. Američki Politico je zbog toga konstatirao 'treći svjetski rat je u tijeku'. Tom osjećaju pridonosi i sve bjesomučnija utrka u naoružanju. Zbog toga su mnogi čelnici u svojim novogodišnjim čestitkama zavapili za mirom, a mi vam donosimo video najspektakularnijih vatrometa s kojima su svjetske metropole ušle u 2025. godinu.

Masakr u New Orleansu: Novogodišnja proslava pretvorena u noć strave i užasa

Dok se Europa polako budila nakon najluđe noći, u američkom New Orleansu oko tri sata ujutro novogodišnja proslava pretvorila se u film strave i užasa. Vozeći unajmljeni kamionet, 42-godišnji Shamsud-Din Jabbar, vojni veteran iz Teksasa, velikom brzinom je uletio među prolaznike na Bourbon Streetu, najprometnijoj ulici Francuske četvrti, srca noćnog života New Orleansa. Rušeći sve pred sobom ubio je 15 osoba dok je njih desetak ranio. Vozilo je zaustavljeno nakon sudara, tri bloka dalje. Jabbar je tad izišao iz kamioneta i zapucao prema policiji. U izmjeni vatre je ubijen.

U vozilu je pronađena crna zastava Islamske države, a u blizini su otkrivene improvizirane eksplozivne naprave, što ukazuje na moguće terorističke motive. Istraga je još uvijek u tijeku, a vlasti pokušavaju utvrditi je li Jabbar djelovao samostalno ili u sklopu veće terorističke akcije. Policija New Orleansa našla se na udaru kritika zbog sigurnosnih propusta. Barijere koje sprječavaju ulazak vozila na Bourbon Street bile su u procesu zamjene, što je Jabbar iskoristio.

Sumnju da je riječ o terorističkoj akciji većih razmjera raspirila je eksplozija Teslinog Cybertrucka ispred hotela Trump International u Las Vegasu, nekoliko sati nakon napada u New Orleansu. Vozač koji je poginuo u parkiranom kamionetu, Matthew Alan Livelsberger, bio je aktivan pripadnik Zelenih beretki te je aktivirao eksplozivnu napravu i potom si pucao u glavu. Livelsberger i Jabbar služili su u Afganistanu 2009. godine te su bili stacionirani u vojnoj bazi Fort Liberty u Sjevernoj Karolini. Međutim zasad nema dokaza da su se poznavali.

Krvavi pir u Crnoj Gori: Nakon svađe u kafiću ubio 12 ljudi

Prvi dan 2025. postao je još krvaviji u poslijepodnevnim satima. Počelo je svađom u kafiću Velestovo u Cetinju, gradu u Crnoj Gori, između 45-godišnjeg Ace Martinovića i jednog od gostiju. Nalazili su se u većem društvu i cijeli dan se, prema navodima policije, pilo. Martinović je nakon svađe otišao kući po oružje, a zatim se vratio u kafić i počeo divljati, ubivši nekoliko gostiju. Potom se odvezao na još pet lokacija i ustrijelio još nekoliko ljudi, uključujući članove uže i šire obitelji. Ubijeni su i vlasnik kafića te njegova djeca od 10 i 13 godina.

Krvava bilanca je 12 ubijenih dok su četiri osobe teško ranjene. Policija je Martinoviću ušla u trag nakon višesatne potrage. Kad su mu tijekom obračuna naredili da baci oružje, pucao si je u glavu te preminuo dok su ga prevozili u bolnicu. Vlada Crne Gore je od četvrtka proglasila trodnevnu nacionalnu žalost, a ministar unutarnjih poslova Danilo Šaranović nazvao je incident 'posljedicom narušenih međuljudskih odnosa'.

Svijet trese zlatna groznica: Je li to najava budućih ratova?

Kako je svijet sve nesigurniji, tako raste glad za zlatom kao sigurnom lukom u ludim vremenima. Cijena mu je 2024. godine skočila nevjerojatnih 35 posto, što je nadmašilo rast američkih dionica od 20 posto te gotovo udvostručilo performanse europskih burzovnih indeksa. Prije desetak dana cijena žute kovine prvi put premašila je 2800 dolara po unci, a analitičari predviđaju da će do kraja ove godine dosegnuti 3000 dolara.

Zašto je zlato ponovno u fokusu? Ključ leži u postupcima središnjih banaka koje, osobito u zemljama koje strahuju od američkih sankcija, intenzivno gomilaju ovu plemenitu kovinu. Kina je, primjerice, od početka rata u Ukrajini kupila više od 316 tona zlata, a Rusija, Indija i zemlje Bliskog istoka također su značajni kupci. U Europi, Poljska i Mađarska prednjače u jačanju zlatnih rezervi. Mađarska je tako u rujnu ponovno počela kupovati zlato nakon trogodišnje stanke, navodeći da ono igra ključnu ulogu u uvjetima rastuće nesigurnosti.

Jedan europski centralni bankar anonimno je izjavio da je ovaj trend 'znak nadolazećih ratova', aludirajući na geopolitičke i ekonomske pritiske koji potresaju svijet. Istovremeno, pad povjerenja u američki dolar samo potpiruje interes za zlatom. Središnje banke, suočene s američkim dugom koji doseže 124 posto BDP-a, sve više smanjuju svoju izloženost dolarskim rizicima. Premda dolar još uvijek čini 58 posto svjetskih deviznih rezervi, to je osjetan pad u odnosu na 65 posto prije deset godina.

Ukrajina zatvorila pipu: Ruski plin više ne teče prema Europi, Slovaci zaprijetili Kijevu osvetom

Nakon više od pola stoljeća tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prestao je u prvim satima nove godine. Moskva i Kijev nisu uspjeli postići dogovor o produljenju petogodišnjeg ugovora, što je rezultiralo obustavom dotoka plina prema Europi. Ruski Gazprom potvrdio je da je isporuka prekinuta u 8 sati po moskovskom vremenu, a ukrajinsko ministarstvo energetike proglasilo je to 'pitanjem nacionalne sigurnosti'. Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko opisao je ovaj potez kao povijesni, ističući da je Europa već donijela odluku o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu.

Stari kontinent je doista, suočen s geopolitičkim izazovima i ratom u Ukrajini, ubrzano smanjivao svoju ovisnost o ruskoj energiji. Alternativni izvori plina postali su prioritet za mnoge zemlje, uključujući Slovačku i Austriju. Beč je krajem prošle godine raskinuo dugoročni ugovor s Gazpromom dok je Slovačka zaprijetila osvetom Ukrajini zbog obustave tranzita. Premijer Slovačke Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Moskve unutar EU-a, kritizirao je odluku Kijeva i zaprijetio prekidom isporuke električne energije Ukrajini.

Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, posebno je pogođena ovom krizom. Vlada je proglasila 60-dnevno izvanredno stanje te najavila mjere za smanjenje potrošnje plina za trećinu. Zemlja, koja je nekoć bila dio Sovjetskog Saveza, oslanja se na strane donacije i pomoć kako bi prebrodila energetsku krizu.

Zaustavljanje tranzita plina preko Ukrajine značajan je udarac za obje strane. Ukrajina gubi oko 800 milijuna dolara godišnje od tranzitnih naknada dok će Gazprom izgubiti čak pet milijardi dolara zbog pada izvoza. Rat u Ukrajini gotovo je uništio ruski udio na europskom plinskom tržištu, a nekada je iznosio 35 posto.