Finiš kampanje od crkve do McDonald'sa

Posljednji je tjedan kampanje uoči američkih predsjedničkih izbora, a zahvaljujući korisnoj opciji dopisnog glasanja, svoj glas na najrazvikanijim svjetskim izborima dalo je već više od 25 milijuna birača. Nekoliko država, uključujući ključne države poput Sjeverne Karoline i Georgije, postavilo je rekorde prvog dana prijevremenog glasovanja prošlog tjedna. Teško je reći kome to više ide u prilog, no NBC primjećuje da se za glasanje iz tabora očekivanog biračkog tijela demokrata registriralo dvostruko manje birača nego u istom periodu 2021. Zbog toga se Kamala Harris sve više distancira od Joea Bidena, udara po Donaldu Trumpu kojeg je nedavno eksplicitno nazvala 'fašistom', a u neodlučnim državama vuče i neke očajničke poteze, poput nedavnog posjeta baptističkoj crkvi u Georgiji i navlačenja Stevieja Wondera u kampanju. Trump, s druge strane, udara po svome, trolajući Kamalu odrađivanjem smjene u McDonald'su. Oboje kandidata u međuvremenu pojačali su pritisak na latinoameričke birače, koji bi, analitičari procjenuju, mogli odlučiti izbore. Vodič kroz vruće predizborne teme pročitajte ovdje ili pogledajte u videu u nastavku.

Nema struje, nema ni banana

Ostanimo još trenutak na američkom kontinentu. Dok se kolijevka liberalne demokracije sprema za glasanje, najpoznatija komunistička enklava srednje Amerike – Kuba, proživljava teške trenutke. Oluja Oscar je, naime, opustošila ionako oštećeni elektroenergetski sustav države koja se već tjednima bori s posljedicama nevremena. Mreža se rušila najmanje četiri puta od petka do utorka, a tek nakon pet dana proradila je u potpunosti. Uz prekid električne mreže zemlja se suočila i s nestašicama vode i goriva, a poslovično mirni Kubanci popratili su ove havarije s tek sporadičnim prosvjedima lupanja u lonce, uglavnom u krajevima gdje je nestašica energenata ostavila najteže posljedice. Da bi stvar bila gora, oluja je uništila i značajan dio plantaža banana, što znači da će se i ekonomija oporaviti sporije od očekivanja.

Tatarski biftek? Ne hvala, samo pogaču i čak-čak

Dok se Kuba borila s nestašicom energenata, njezina delegacija je na drugom kraju planete upisivala nešto što vjerojatno smatra velikim vanjskopolitičkim uspjehom. Naime, Kuba, Bolivija i još 11 zemalja, uz iznimku Venezuele koju je vetom blokirao Brazil, primljene su u pridruženo članstvo BRICS-a na samitu u Kazanu, kao 'partnerske države'. Ova međunarodna asocijacija drži gotovo pola svjetske ekonomije, njezinu osovinu čine Rusija, Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika, a njezinu ideju nehotice su koncipirali bankari iz Goldman Sachsa u namjeri da opišu rastući gospodarski utjecaj tržišta u razvoju. Šefovi država zemalja BRICS-a okupili su se prošlog tjedna na samitu čiji domaćin je bio ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je, dakako, iskoristio aktualni geopolitički trenutak i činjenicu da Rusija vodi rat protiv Ukrajine kako bi na međunarodnoj razini eliminirao svaki konkretan spomen tog sukoba ili zapadnog svijeta uopće. Završna izjava na 43 stranice dotiče se tema od geopolitike i narkotika do umjetne inteligencije i zaštite velikih mačaka, a najstrože formulacije rezervirane su za Bliski istok, gdje je BRICS pozvao na prekid vatre u Pojasu Gaze te osudio izraelske napade. Što se tiče Ukrajine, najzanimljivije stvari su se događale iza kulisa samita, poput, primjerice, poruke indijskog premijera Narendre Modija Putinu da je 'vrijeme za mir'. U trenutačnoj fazi intenzivnog grijanja zapadnog stolca, srpski predsjednik Aleksandar Vučić preskočio je dolazak u Kazan, te tamo poslao svog ruskog ađutanta Aleksandra Vulina. Njega su dočekali tatarskim specijalitetima i pogačom, a puno više od toga, čini se, Srbija od Rusije više neće ni dobiti.

Terorizam od Ankare…

Iako se nakon priključenja Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Irana BRICS-u sve više govori o pridruživanju još jednog teškaša – Turske, to se zasad još uvijek neće dogoditi. Turska bi ujedno bila i prva članica NATO-a koja se službeno pridružuje toj organizaciji, no iako je Recep Tayyip Erdogan došao u Kazan, pridruživanje Bricsu ostavljeno je za neka bolja vremena. A Erdogana je u Kazanu dočekala nova loša vijest: u Kahramankazanu kraj Ankare u srijedu se naime dogodio teroristički napad na tvornicu tvrtke TUSAS, najvećeg proizvođača zrakoplova i helikoptera u toj ogromnoj zemlji, u kojemu je ubijeno pet, a ozlijeđeno 22 osobe. Napad se dogodio na izlazima iz tvornice u trenutku dok su radnici završavali smjene, a iza napada stoji, službeno još uvijek nepoznat, bombaš samoubojica. Erdogan i njegovi suradnici, kao i uvijek optužili su PKK, kurdsku organizaciju koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom, a koja se nekoliko desetljeća uglavnom gerilskim metodama bori protiv turskih vlasti.

…do Bosanske Krupe

A kad smo kod teme terorizma, tragični događaj u četvrtak navečer u Bosanskoj Krupi ponovo je opomenuo na činjenicu da ni naši prostori nisu imuni na takve događaje. 14-godišnji se mladić naime nožem zaletio u policijsku postaju u tom mjestu, ubio jednog policajca, a drugog teško ranio. Vlasti se odreda čude zbog činjenice da je tako mlad tinejdžer došao do oružja i proveo u stvarnost svoj pakleni plan, a tužiteljstvo je zaključilo da događaj posjeduje obilježja terorizma. Iako institucije službeno ne otkrivaju podatke o maloljetniku, mediji su već probili njegove profile na društvenim mrežama te pronašli vehabijske motive koje je, navodno, dijelio. Iz policije pak cure neslužbene informacije da je dječakov otac također već godinama radikaliziran, a već je od ranije poznato da se upravo u Bosanskoj Krupi nalazi jedna aktivna vehabijska ćelija. Ništa od toga, dakako, neće vratiti život nesretnog policajca, ali svakako služi kao korisno upozorenje za budućnost.

Picula s ustaškom kapom

Među političkim temama u regiji pak ovoga je tjedna, bar iz perspektive srpsko-hrvatskih odnosa, najviše napetosti izazvalo imenovanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju. Iako se Picula, koji već treći mandat zaredom sjedi u Europskom parlamentu, već godina intenzivno bavi odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, u Srbiji su očekivano graknuli na takvu odluku. Mediji ga zovu 'srbomrscem', Aleksandar Vučić zakukao kako je Srbija 'shvatila poruku', a nepoznat netko izlijepio je po Beogradu plakate na kojima je socijaldemokratu Piculi na glavu nataknuo ni manje ni više nego – kapu s uniforme ustaških vojnika. Picula, pak, u najavi svoje misije kaže kako Srbiji možda neće biti dovoljno samo priznati Kosovo kako bi napredovala prema EU. 'Postoje kopenhaški kriteriji koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošli sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija', kaže Picula. 'E, svaka vam čast. Sve smo razumjeli', kaže na to predsjednica srpskog parlamenta, Ana Brnabić.

Istočni grijeh EU

EU na istoku Europe, realno, ima puno većih problema od Srbije, u koju novac ulijeva dovoljno da je Vučiću ruski stolac, kako smo gore primijetili, sve dalji. Recimo Moldavija, zemlja koja je i ideološki i mentalitetski i fizički podijeljena na 'rumunjski' i 'ruski' dio – potonji se smatra nezavisnom državom po imenu Pridnjestrovlje ili Transnistria, ovisi koju opciju preferirate. Moldavci su prošlog tjedna izašli na predsjedničke izbore, ali i na referendum o pridruživanju EU, koji je prošao kroz iglene uši i to zahvaljujući dijaspori (poučak za Hrvate: na dijasporu se ne mora uvijek drvljem i kamenjem). I na predsjedničkim izborima prvi krug je dobila proeuropska kandidatkinja Maia Sandu, no potvrdu pobjede nad bivšim tužiteljem Aleksandrom Stoianoglom, iza kojeg stoji odbjegli proruski tajkun Ilan Shor, mora tražiti u drugom krugu.

Slična muka čeka i Gruziju, koja već ovog vikenda bira između stranke Gruzijski san što ju je osnovao živopisni tajkun Bidzina Ivanišvili i razmrvljene proeuropske oporbe. Na ulicama Tbilisija već mjesecima prosvjeduju protiv strahovlade koju je Gruzijski san – stranka koja najavljuje da će zabraniti oporbu ako ne pobijedi na izborima – uveo kroz zakone koji žestoko ograničavaju slobodu izražavanja, posebno LGBTQ osoba. Bidzina i njegovi izvršitelji, prateći iliberalne trendove, žestoko su se okrenuli u smjeru Vladimira Putina, borbe protiv rodne ideologije i sličnih aktualnih desničarskih tema. Iako po anketama imaju samo trećinu zajamčenih glasova, obilato plaćenih radnim mjestima u javnoj službi, Gruzijski san u džepu uvijek ima onaj skriveni adut stranaka čvrste ruke – izborni inženjering. Kako će to završiti, vidjet ćemo idućeg tjedna.

Njemačke nevolje na višoj razini

U prošlotjednom Tjednom skeneru smo se zapitali kakav bi to skener bio da u njemu nema barem jedne crtice iz Njemačke. I ovaj tjedan, u najvećem europskom gospodarstvu svašta se dogodilo, i opet ništa dobro. Američki proizvođač čipova Wolfspeed, koji je trebao graditi tvornicu u Ensdorfu odgodio je planove. Od tvornice za sad ništa zbog slabe potražnje za električnim autima u koje se ugrađuju njihovo poluvodiči. U lipnju ove godine, ista tvrtka odustala je od gradnje tvornice računalnih čipova vrijedne 2,7 milijardi eura. Njemačka središnja banka, Bundesbank, nadovezala se objavom da su izravna strana ulaganja u zemlju znatno smanjena i da se novac ulagača slijeva u Francusku i Španjolsku. 'Od kraja 2021. godine ostatak eurozone nije neto gotovo uopće ulagao u vlasnički kapital u Njemačkoj', napisali su središnji bankari. S druge strane, njemačke tvrtke golem novac ulažu u inozemstvo: od siječnja 2019. do srpnja 2024. u treće države otišlo je 1700 milijardi eura, ponajviše u Sjedinjene Američke Države. U ovoj godini, strane tvrtke u Njemačku su uložile samo 22 milijarde eura. Jedan od razloga zašto novac bježi iz Njemačke je i oronula cestovna, željeznička i energetska infrastruktura. Ekonomist i savjetnik ministra financija Lars Feld upozorio je državna ulaganja u ceste i mreže nisu dovoljna niti za održavanje statusa quo te je izračunao da za oporavak treba 400 milijardi eura. Od toga barem 57 milijardi eura za ceste, 63 milijarde za željeznice, a ostatak na energetsku mrežu. Do tog novca će biti jako teško doći, Berlinu su ruke vezane 'kočnicom za dug' tj. strogih fiskalnih propisa, pa se očekuje da će dug uzimati pojedine državne kompanije nakon što dobiju posebna ovlaštenja za zaduženje.

'Mladi ljudi' poželjni u bankarstvu

Talijanska banka Intesa Sanpaolo, inače vlasnica Privredne banke Zagreb, ozbiljno je krenula digitalnim putevima. Uz pomoć 'digitalnih alata i umjetne inteligencije' planiraju ugasiti tisuće radnih mjesta. Zaposlenici će u prijevremene mirovine ili će dobiti poticaje za promjenu posla. Točnije, Intesa planira smanjiti broj zaposlenih za 9000 do 2027. godine, pri čemu će 7000 ljudi biti 'racionalizirano' u Italiji, a još dvije tisuće u inozemnim podružnicama. Bankari ovim planom namjeravaju ubrzati smjenu generaciju u kontekstu tehnološke transformacije i izgradnje otpornog poslovnog modela koji će uključivati digitalizaciju i umjetnu inteligenciju'. Paralelno s time, do 2028. planiraju zaposliti 3500 'mladih ljudi' od kojih će 1500 raditi u prodaji. Samo u zadnjem ovogodišnjem kvartalu Intesa je već najavila troškove financiranja dobrovoljnog odlaska radnika u iznosu od 350 milijuna eura, no to neće jako utjecati na ukupnu dobit koja će iznositi 8,5 milijardi eura.

'Prorok iz Omahe' zabrinut zbog deep fakea

Dok Sjedinjene Američke Države ulaze u završnicu još jednih povijesnih izbora, tehno moguli, industrijalci i viđeniji 'lovatori' razbacuju se milijunima dolara i izjavama podrške Donaldu Trumpu i Kamali Harris. Samozatajni Warren Buffett, legenda burze, poznat i kao 'Prorok iz Omahe' stoji sa strane i kao uvijek, mirno čeka rasplet. Svi bi rado čuli što on misli, zbog čega se na društvenim mrežama pojavio niz lažnih profila i videa u kojima Buffet tobože podržava ovog ili onog kandidata ili druka na ovu ili onu dionicu. I taj je fenomen otišao toliko daleko da je Buffetov koncern Berkshire Hathaway morao objaviti posebnu izjavu koja kaže: U duhu pojačanog korištenja društvenih mreža, dogodili su se brojni pokušaji prevara u kojima osobe zloporabe lik i djelo g. Buffeta. On trenutno, niti će u budućnosti govoriti o investicijama ili potpori predsjedničkim kandidatima'. Njegov blizak prijatelj, Bill Gates uplatio je Kamali Harris 50 milijuna dolara za potporu kampanji, a koliko će novca na kampanju Donald Trumpa potrošiti Elon Musk, to ne zna ni on sam. Velika briga zbog deep fake tehnologije, u kojoj umjetna inteligencija generira video Warena Buffeta koji govori kako je bitcoin pametno ulaganje, iako je 'Prorok' više puta rekao da ga kriptovalute uopće ne zanimaju, ostat će jedan od ključnih izazova budućnosti. U sadašnjoj digitalnoj atmosferi, društvene je mreže lako preplaviti lažnim sadržajem i 'porukama Warrena Buffeta', iako on sam recimo, nema niti Instagram.