Čistka ispod Melanijina šešira

Ključan događaj tjedna – inauguracija Donalda Trumpa i prateća šminka – u estradiziranom medijskom prostoru uspio je zasjeniti ono što je uslijedilo. Kako je danas to već standard, svi sve znaju o Melanijinu šeširu, tome gdje je stajala Trumpova ruka u odnosu na Bibliju te, naravno, pitanju svih pitanja – koliko je Trumpu trebalo da vrati gumb za naručivanje dijetalne Cole na radni stol u Bijeloj kući. Da ne griješimo dušu, propisno su se izvrtjele i analize inauguralnog govora, u kojemu je, kako je za tportal zaključila Gorana Grgić, profesorica američke politike na Sveučilištu u Sydneyju, najavio američko zlatno doba, ali i otvoreno zaprijetio da će instrumentalizirati američku ekonomsku i energetsku moć da bi ostvario vanjskopolitičke ciljeve.

Potonjim se počeo baviti već prvog dana, kad je potpisao stotine izvršnih naredbi, a njima ispunio dobar dio svojih izbornih obećanja. Na unutrašnjem planu najavio je tisuću otkaza ljudima iz Bidenove administracije te ekspresno amnestirao one blesane koji su se, odjeveni poput maškara, zaletjeli na Kapitol, pokušavajući poništiti rezultate izbora 2020. Na vanjskopolitičkom planu nanizao je niz još radikalnijih odluka: povukao se iz Pariškog klimatskog sporazuma, odgodio zabranu TikToka, koja je dan ranije stupila na snagu, pokrenuo obračun s migrantima, smanjio potporu za energiju vjetra i električna vozila te otvorio put za bušenje nafte na Arktiku. Najavio je i izlazak SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije, vratio Kubu na popis država sponzora terorizma, no nije ispunio svoje obećanje da će odmah uvesti carine Meksiku i Kanadi. Umjesto toga, odlučio se na simbolične poteze koji zasad donose noćnu moru samo nastavnicima geografije – najvišem američkom vrhu vratio je ime Mt. McKinley, a Meksički zaljev, barem za unutrašnje potrebe, preimenovao u – Američki.

Trumpov govor moćnicima u Davosu: Jedne prestravio, druge razgalio

Putem videoveze iz Bijele kuće Trump se obratio Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Bilo je to njegovo prvo značajnije međunarodno ukazanje nakon povratka u predsjedničku fotelju. Tijekom 45-minutnog govora iznio je niz kontroverznih stavova i prijedloga koji su izazvali različite reakcije među svjetskim liderima i ekonomistima.

Oštro je kritizirao Europsku uniju zbog, kako on smatra, nepravednih trgovinskih praksi i visokih carina na američke proizvode. Zaprijetio je uvođenjem carina od 10 posto do 20 posto na proizvode iz zemalja članica EU-a, posebno ciljajući na industrijske sile poput Njemačke. Također je pozvao članice NATO-a da povećaju svoje izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a, što je znatno iznad trenutnog cilja od dva posto. U svom obraćanju Trump je naglasio da SAD posjeduje najveće rezerve nafte i plina na svijetu te planira intenzivirati njihovu upotrebu. Najavio je zahtjev prema Saudijskoj Arabiji i Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) za smanjenje cijena nafte, sugerirajući da bi niže cijene mogle pomoći u okončanju rata u Ukrajini smanjenjem financijskih sredstava Rusije.

Reakcije na Trumpov govor bile su podijeljene. Dok su neki pohvalili njegovu odlučnost i jasnu viziju za američku ekonomiju, drugi su izrazili zabrinutost zbog mogućeg narušavanja međunarodnih odnosa i potencijalnog pokretanja trgovinskih ratova. Posebno se ističe to da bi njegove prijetnje carinama mogle destabilizirati globalnu ekonomiju. Također, Trumpova najava povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma izazvala je oštre kritike europskih lidera. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost zajedničke borbe protiv klimatskih promjena i pozvala na nastavak globalne suradnje.

Unatoč kontroverzama, Trump je tijekom sesije pitanja i odgovora s poslovnim liderima, uključujući predsjednicu Banco Santander, Anu Botín, dobio i pohvale. Botín je ocijenila da je 'učinio fantastičan posao' te izrazila zadovoljstvo njegovim planovima za smanjenje birokracije i deregulaciju.

Nisu svi kao Trump: Britanci i Europljani ruše carinske barijere

I dok je glasnom čelniku SAD-a jedna od omiljenijih riječi 'carina', njegovi saveznici s duge strane Atlantika vode drugačiju politiku. Velika Britanija i Europska unija razgovaraju o jačanju trgovinskih odnosa u eri nakon Brexita. Konkretno, riječ je o mogućem pridruživanju Velike Britanije Paneuro-mediteranskoj konvenciji (PEM), a ona omogućuje bescarinsku trgovinu proizvodima izrađenim od dijelova i sirovina iz zemalja članica konvencije.

PEM okuplja desetke zemalja Europe i sjeverne Afrike, uključujući Tursku. Ako bi se Velika Britanija pridružila ovom sustavu, tvrtke koje uvoze britanske proizvode izrađene od dijelova nabavljenih iz zemalja poput Turske ne bi morale plaćati carine. Ova bi promjena mogla značajno smanjiti birokraciju i troškove za britanske izvoznike te im olakšati povratak u globalne lance opskrbe nakon što su pretrpjeli štetu zbog Brexita.

Premda britanska vlada još nije donijela konačnu odluku, započela je konzultacije s poslovnim sektorom o potencijalnim koristima pridruživanja PEM-u. Downing Street naglasio je da takav sporazum ne prelazi 'crvene linije' vlade, ističući da PEM nije carinska unija ni povratak na jedinstveno tržište.

Milijarderi se pomamili za američkim TikTokom

Kineski TikTok u Americi bije tešku bitku s tamošnjom administracijom. Na meti je još od prve predsjedničke ere Donalda Trumpa. Upravo je on prvi krenuo s tiradom da je ta mreža prijetnja SAD-u. Iako TikTok po maločemu odskače od uobičajene 'digitalne špijunaže' Facebooka i Instagrama, činjenica da mu je vlasnik kineska kompanija ByteDance dovela je do odluke o blokadi te platforme u SAD-u. Prošle nedjelje TikTok je na jedan dan utihnuo, ali se onda kao spasitelj pojavio, naravno, Trump. Odgodio je provedbu zakona i dao više vremena za postizanje dogovora.

Jedna od ideja za opstanak TikToka u SAD-u je da ga od ByteDancea kupi neka američkim birokratima milija kompanija. Kao izgledni kupac dugo se spominjao Oracle, ali sve je palo u vodu jer se nije mogao dogovoriti s Kinezima oko načina upravljanja. U međuvremenu, oko TikToka se sjatio dugačak popis pojedinaca i kompanija iz svijeta financija, tehnologije i zabave. Mnogi od njih su iz Trumpove orbite ili su blisko vezani uz njega.

Tako je bivši ministar financija Steven Mnuchin još u ožujku prošle godine najavio da uspostavlja konzorcij ulagača koji bi kupili TikTok. Interes su, među ostalim, iskazali glavni izvršni direktor Kingdom Holdinga, investicijske tvrtke princa Saudijske Arabije Alvalida bin Talala, koja je prethodno bila veliki ulagač u ono što se tada zvalo Twitter, te konzorcij američkih investitora, uključujući Jimmyja Donaldsona, poznatijeg po online personi MrBeast.

Sad se javio i milijarder Frank McCourt, otkrivši da je otvoren za udruživanje s drugim kupcima kako bi skupili 20 milijardi dolara, na koliko se procjenjuje vrijednost akvizicije američkih operacija kineskog TikToka.

Musk protiv Trumpa: Je li ovo najkraće muško prijateljstvo u američkoj politici ikad?

Manje od dva dana nakon Trumpove inauguracije njegov odnos s tehnološkim mogulom Muskom doživio je oštar zaokret. Iako su se čine kao prst i nokat, Musk je glasno i javno napao Trumpov 'mega AI projekt' Stargate. Ta inicijativa, vrijedna milijarde dolara, najavljena je kao revolucionaran pothvat u razvoju umjetne inteligencije (AI). Trump je na velikoj konferenciji u Bijeloj kući najavio ulaganja od ukupno 500 milijardi dolara u sljedeće četiri godine, a za prvu fazu predviđeno je 100 milijardi dolara. Međutim Musk je brzo reagirao, nazvavši projekt 'lažnim' i tvrdeći da je financiranje neadekvatno. Na svojoj platformi X napisao je: 'Oni zapravo nemaju novca', a šefa OpenAI-ja Sama Altmana označio je kao 'prevaranta'.

Altman je odmah uzvratio nazvavši Muskove tvrdnje 'pogrešnima' te istaknuvši da projekt ima veliko značenje za SAD. Uz OpenAI, među osnivačkim investitorima Stargatea nalaze se SoftBank, Oracle i MGX, državni fond iz Abu Dhabija. Prema dostupnim informacijama, OpenAI i SoftBank planiraju uložiti po 19 milijardi dolara, no ključno pitanje ostaje: tko će osigurati preostalih 62 milijarde za inicijalni iznos i dodatnih 400 milijardi za dugoročno financiranje?

Osim poslovnih nesuglasica, Muskova kritika Stargatea povezuje se s njegovim osobnim sukobom s Altmanom. Najbogatiji čovjek svijeta 2015. suosnovao je OpenAI, no već 2018. napustio je organizaciju. Godine 2023. osnovao je konkurentsku tvrtku xAI, a u posljednje vrijeme učestalo kritizira OpenAI zbog udaljavanja od neprofitnih ciljeva. Njihov sukob produbila je činjenica da je OpenAI trenutno znatno vrjedniji od xAI-ja – 150 milijardi dolara prema 50 milijardi dolara. Uz osobne motive, Muskova kritika može biti motivirana željom za očuvanjem konkurentske pozicije xAI-ja u utrci za razvoj umjetne opće inteligencije (AGI). Analitičari naglašavaju da Stargate predstavlja značajnu prednost za OpenAI, stavljajući ga u bolju poziciju za osvajanje tehnološkog vrha.

'Humano preseljenje' migranata

Od Trumpovih odluka iz prvog tjedna najviše ljudi pogađa izvršna uredba kojom obustavlja, kako je napisao, 'fizički ulazak stranim državljanima koji sudjeluju u invaziji'. Izvršna uredba nalaže različitim dijelovima savezne vlade - uključujući Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo domovinske sigurnosti - da 'odmah odbiju, vrate i uklone ilegalne migrante' preko južne granice. Ovom uredbom Trump je de facto zatvorio američko-meksičku granicu za migrante, uključujući ljude koji traže azil, a procjenjuje se da ih je trenutačno najmanje 270 tisuća. Ova izvršna uredba samo je dio koraka koji su već implementirani, poput proširenja procesa za brzu deportaciju migranata bez dokumenata, kao i raspoređivanje 1000 aktivnih vojnika na granicu SAD-a.

Ni Meksikanci ne sjede skrštenih ruku – kako bi se pripremili za očekivan enormni priljev deportiranih Meksikanaca, počeli su graditi golema šatorska skloništa u Ciudad Juarezu. Vlasti će deportiranim Meksikancima osigurati hranu, privremeni smještaj, medicinsku skrb i pomoć u dobivanju osobnih dokumenata, prema vladinoj odluci koja opisuje tu strategiju pod nazivom 'Meksiko te grli'. Privremena skloništa u Ciudad Juarezu imat će kapacitet za smještaj tisuća ljudi i trebala bi biti spremna za nekoliko dana, rekao je lokalni dužnosnik Enrique Licon. Vlada također planira pripremiti niz autobusa za prijevoz Meksikanaca iz prihvatnih centara u njihove rodne gradove. Koliko će Trumpu trebati da, kako je najavio u predizbornoj kampanji, humano preseli migrante s južne američke granice, teško je procijeniti, ali makar je odustao od one sulude ideje o američkom zidu.

Musk mjeri kukuruz

A kako i ne bi svi ti Meksikanci odustali od odlaska u 'zemlju slobodnih, dom hrabrih' kad ih tamo čeka Trumpov 'vjerni psić' Musk s podignutom desnicom u fašističkom pozdravu. Provokaciju budućeg ministra učinkovitosti u fušu svi su lijepo vidjeli: nakon što je publici u dvorani Capital One u Washingtonu zahvalio na tome što su 'omogućili da se Trumpova pobjeda dogodi', desnu ruku stavio je na srce, a zatim ispružio ispred sebe. Potom se okrenuo i ponovio istu radnju za publiku koja je sjedila iza njega.

Iako Musk kaže da njegov pozdrav veze nema s fašizmom te preporučuje protivnicima da nađu 'bolje prljave trikove', Claire Aubin, povjesničarka specijalizirana za nacizam u SAD-u, za BBC kaže da nismo baš svi slijepi pored zdravih očiju. 'Moje profesionalno mišljenje je da ste u pravu – trebate vjerovati svojim očima', rekla je. Podsjetimo, nakon što je riješio pitanje pobjednika izbora u SAD-u, Musk se posljednjih tjedana krenuo prekomjerno petljati u europsku politiku, otvoreno favorizirajući njemački AfD, britanski Reform i slične tvrde desne protuimigracijske stranke. Sudeći po pozivnicama na inauguraciju, Balkan i naša regija nisu baš zanimljivi u tom kontekstu – jedini izabrani lider s ovih prostora u Washingtonu bio je makedonski premijer Hristijan Mickoski.

Srpsko-hrvatska posla

Činjenica da Aleksandar Vučić nije bio pozvan na inauguraciju Donalda Trumpa, iako se s Amerikancima tvrdo njuška na temu različitih poslova, od prodaje naftne industrije do lukrativnog zemljišta u centru Beograda Trumpovu zetu (i to zgrade Generalštaba, koju je NATO prethodno srušio), izazvala je prilično posprdne reakcije njegovih protivnika. Čak i da ga je zvao, Trump bi razumio njegov nedolazak. Vučić naime trenutno ima puno većih problema – Srbiju je danas paralizirao generalni štrajk, studenti su nepopustljivi, profesori u osnovnim i srednjim školama također, i čini se da nema tog zastrašivanja kojim se iz ove situacije može izvući.

Osim ako ste nevidljivi neprijatelj, a tu čast ovoga tjedna dočekali su – Hrvati. Vučićev se režim, naime, posebno okomio na ljude iz Hrvatske, pa je tako samo ovog tjedna privedena žena s hrvatskim papirima jer se, navodno, zaletjela na Vučićevo radno mjesto, a nedugo zatim i kustosice iz zagrebačkog kolektiva WHW, a koje su bile na umjetničkoj radionici u organizaciji Zaklade Erste u Beogradu. Izvučene su iz hotela u kojemu su bile smještene, privedene, deportirane, zabranjen im je ulazak u Srbiju, a tamošnje ministarstvo vanjskih poslova, koje vodi Vučićev smiješni prirepak Marko Đurić, poručuje Hrvatima da pitaju te žene što su zapravo tamo radile, implicirajući, kao i u ranijim slučajevima maltretiranja novinara, da su u pitanju – hrvatski špijuni koji obučavaju studente. Hrvatska Vlada, očekivano, reagirala je prosvjednom notom, pisamcima na adresu nadležnih europskih institucija i preporukom da se do daljnjeg ne putuje u Srbiju, dok se mi, kao valjda i svi, pitamo – kako to da takva špijunska velesila, kakvom Hrvatsku vide u Srbiji, već ranije nije posložila stvari u regiji po svojoj želji?

Ratno profiterstvo 2.0

Iz Ukrajine stiže potpuno nevjerojatna priča o novoj razini ratnog profiterstva, ili robinhudovskog pristupa ratu, kako hoćete, koju je razotkrila tamošnja služba sigurnosti. U utorak je uhićen glavni psihijatar ukrajinske vojske zbog nezakonitog stjecanja imovine. Gospodin Oleh Druz, kako je pokazala istraga, u periodu od 2022. do 2024. 'zaradio' je privatnu kuću u Kijevskoj oblasti, dva stana u Kijevu, stan u Odesi, dvije parcele u Kijevskoj oblasti, četiri skupa BMW-a, 152.000 američkih dolara i 34.000 eura. Sve je to, kako pišu ukrajinski mediji, stekao uzimajući proviziju za izdavanje papira uz pomoć kojih bi ljudi uspjeli izbjeći vojsku. To što im je upao u radar tek nakon četvrtog BMW-a sugerira da je u svojem poslu imao i moćne zaštitnike, sve dok nisu shvatili da je ipak malo pretjerao.

Ovisnost o painkillerima ubila stotine tisuća Amerikanaca, glavni krivci moraju platiti 7,4 milijarde dolara

Koliko malo može značiti ljudski život kada su pohlepa i novac u pitanju, podsjeća slučaj velike opioidne epidemije koja je drmala Amerikom od kraja 90-ih pa sve donedavno. Sve je počelo jakim analgetikom OxyContinom, koji je proizvela i prodavala Purdue Pharma, farmaceutska tvrtka obitelji Sackler. Oxy se reklamirao kao siguran opioid koji ne izaziva ovisnost i gurnut je pacijentima preko liječnika koji su bili pogrešno informirani o posljedicama njegova uzimanja. Lijek koji su nazivali 'heroinom za siromašne' postao je iznimno popularan te se počeo zloupotrebljavati.

Usprkos tome, OxyContin se nastavio prodavati, Purdue Pharma negirala je njegovu štetnost, a ubrzo su i druge farmaceutske kompanije izbacile na tržište svoje pandane. Procjenjuje se da je opioidna epidemija odnijela stotine tisuće života, a američkom pravosuđu trebale su godine da bi utjeralo pravdu i kaznilo krivce. Nova prekretnica je pristanak obitelji Sackler na plaćanje odštete u iznosu od 7,4 milijarde dolara da bi se riješila niza tužbi. Dogovor je postignut s 15 saveznih država, a prema njegovim uvjetima, Sackler u sljedećih 15 godina mora isplatiti do 6,5 milijardi dolara. Osim toga, Purdue Pharma će osigurati dodatnih 900 milijuna dolara. Kao dio nagodbe, obitelj će se morati trajno odreći vlasništva nad tvrtkom, a njezin upravni odbor imenovat će države i strane koje su je tužile.

Obitelj Sackler postala je sinonim za pohlepu. Njihova su imena uklonjena s brojnih sveučilišta i muzeja diljem svijeta, no oni i dalje negiraju svoju odgovornost.