Jedan poziv mijenja sve

Dogodilo se i to – poziv koji će, kako Rusi kažu, promijeniti tijek povijesti. Baš kad se činilo da su Donald Trump i Volodimir Zelenski našli zajednički jezik (nema džabe ni u stare babe – mi vama vojnu pomoć, vi nama pristup rezervama rijetkih metala), novi stari američki predsjednik, koji očigledno baš jako želi Nobelovu nagradu za mir, zaobišao je i Kijev i europske saveznike te pokrenuo izravne mirovine pregovore s Moskvom.

I baš kad se Europa digla na zadnje noge kritizirajući 'jednostrani' dogovor, Moskva je utješno potapšala Bruxelles po ramenu, uvjeravajući je da će Ukrajina biti uključena u pregovore.

Stari lisac Trump odmah nakon razgovora s Putinom brže-bolje nazvao je i Zelenskog i nekako ga uspio uvjeriti u suradnju. No što god da je Trump tijekom razgovora s Putinom ponudio Moskvi - sama činjenica da je Putin to, prema Trumpovim riječima, nazvao zdravorazumskim rješenjem, daje naslutiti kome njegove propozicije idu na ruku.

Jer ono što je kasnije izrekao Trump, a potvrdio i njegov ministar obrane Pete Hegseth, znači samo jedno - da Ukrajina vjerojatno neće vratiti sav teritorij pod ruskom okupacijom, niti se pridružiti NATO-u. A ovo potonje je implicitno potvrdio i šef NATO-a Mark Rutte, kazavši da Ukrajini 'nitko nikad nije obećao članstvo u Savezu u sklopu mirovnih pregovora'.

Trumpov razgovor s Putinom, ali i riječi njegova ministra obrane, označile su ne samo dramatičan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini, nego i prema cijeloj Europi. Čini se da Trumpova administracija namjerava smanjiti američku predanost NATO-u i prepustiti održavanje mira u Europi europskim zemljama.

Kako stvari stoje, od sada svatko za se travu pase, ali ne mora ni to nužno biti loša vijest. Krajnje je vrijeme da se Europa probudi iz svoje duge hibernacije i trgne iz zone ugode – bez patrona ili s njim, dijete se u nekom trenu mora osamostaliti. S druge strane, Trump je izgleda jako uvjeren da će 'ponovno učiniti Ameriku velikom' bez saveznika i to usred velikog zamaha Globalnog juga. Sretno mu s time.

Trumpov zabavnik: Od Indije do Srbije preko šmrklji Muskova sina

Potaknuti porcijom novih suludih ideja kojima Trump i njegovi pobočnici svakog tjedna mijenjaju svijet, praćenih odgovarajućom dozom medijske magle, odlučili smo uvesti mikrorubriku u skener, a nazovimo je 'Trumpov zabavnik'.

U sjeni prisiljavanja zaraćenih strana u Ukrajini da sjednu za stol (o čemu ste čitali maloprije) i uvođenja novih carina (o tome pak nešto kasnije), američki predsjednik je ovog tjedna u red dotjerao i svog indijskog kolegu Narendru Modija. Natjerao ga je na povećanje kupovine američke vojne opreme, najkonkretnije borbenih zrakoplova F-35, ali i uvoz više američke nafte i plina.

Slično čeka i Aleksandra Vučića koji će za opstanak na vlasti, ako treba, prodati i bubreg, a od Trumpa je ovog tjedna dobio lijepo pisamce u kojemu mu čestita Dan državnosti Srbije. Konjica, naravno, stiže kasnije i sa sobom odnosi naftnu industriju, a Vučić, koji je na TikToku ovog tjedna pokazao da ne zna razlikovati kokakole, morat će svom gostu pripremiti plastične slamčice. I njih je, naime, Trump ovog tjedna vratio u upotrebu.

Ipak, 'Trumpov zabavnik' ovoga tjedna najkonkretnije je obilježila velika čistka provedena kroz ministarstvo za pročišćavanje javne uprave od neradnika, popularno nazvano DOGE, koje vodi njegovo malo kućno čudovište Elon Musk. Nakon što su se dogovorili da će iz javne službe otjerati otprilike 70 posto zaposlenih, organizirali su i presicu u Ovalnom uredu, s koje dolaze vjerojatno najbizarnije fotografije u povijesti tog ureda.

Musk je, naime, na 'dan s mamom i tatom' u Bijelu kuću dofurao sina – ako ste zaboravili, ime mu je X Æ A-12 – a on je, kao i svako veselo dijete, krenuo razmazivati šmrklje po popularnom stolu imena Resolute, koji je pak preživio šest predsjednika bez šmrklji potomaka njihovih asistenata. Bivša Muskova supruga i majka malog AI Iksića, kanadska elektronička glazbenica Grimes, rekla je sarkastično da joj je 'drago što je mali bio pristojan' i tu je stala jer, kaže, ne bi da joj oduzmu boravišnu dozvolu. Novinari su pak ovu scenu proglasili 'najbespomoćnijom slikom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država ikad zabilježenu kamerom'. Ne sumnjamo da će sljedeći tjedan u Trumpovu univerzumu biti još luđi.

Muska podrška Trumpu skupo košta: Tesla u padu, bogatstvo se topi

Dok se sa sinom šepurio Ovalnim uredom, najbogatiji čovjek svijeta pretrpio je ozbiljan financijski udarac nakon što su dionice Tesle drastično pale. Uzrok tome je kombinacija tehnološke konkurencije, slabih prodajnih rezultata i njegova političkog angažmana – ponajviše držanja leđa Trumpu.

Dionice Tesle u utorak su završile trgovanje na 328,50 dolara, što je njihova najniža vrijednost od studenog. Samo tog dana pale su za 6,3 posto, a od početka veljače pad je iznosio 18,8 posto. Od rekordne vrijednosti iz prosinca prošle godine Tesline dionice izgubile su gotovo trećinu svoje vrijednosti.

Dok Tesla bilježi pad vrijednosti, kineski takmac BYD nastavlja jačati zahvaljujući napretku u tehnologiji autonomne vožnje. Međutim mnogi analitičari smatraju da je ključni Muskov problem politički angažman. Njegova podrška Trumpu i donacija od gotovo 290 milijuna dolara za predsjedničku kampanju mnogima je 'zgadila' Teslu.

Rizik od potrošačkog bojkota najveći je u Europi i Kini, a slabi prodajni rezultati u siječnju na tim tržištima potvrđuju tu tezu.

Pad Teslinih dionica izravno se odrazio na Muskovu neto vrijednost. Od kraja siječnja izgubio je čak 42,8 milijardi dolara, a samo u utorak njegovo bogatstvo smanjilo se za 12,5 milijardi dolara, dosegnuvši najnižu razinu od prosinca prošle godine. Iako Tesla i dalje stoji 30 posto bolje nego na dan američkih izbora, jasno je da se rast usporio.

Musk trenutno posjeduje 13 posto Teslinih dionica, uz dodatnih devet posto u paketu koji je dio pravnog spora. Većinu svog bogatstva drži u Tesli, ali i drugim tvrtkama, poput SpaceX-a, X-a (bivšeg Twittera) i xAI-ja.

Trump ne može bez svoje omiljene igračke - carina

Nakon što je uveo carine od 10 posto na svu kinesku robu te objavio namete od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija, Trump nastavlja s raspirivanjem trgovinskog rata. Sada je pokrenuo jednu od svojih najkontroverznijih ekonomskih ideja – uvođenje recipročne carine.

Ovim potezom namjerava izjednačiti trgovinske uvjete sa zemljama koje, kako tvrdi, oporezuju američke proizvode više nego što SAD oporezuje njihove. Iako njegov plan ima kao cilj zaštitu američke industrije i povećanje državnih prihoda, ekonomisti upozoravaju na mogući negativan učinak na inflaciju i američke potrošače.

Trump je u četvrtak potpisao memorandum nazvan 'Pravedan i recipročan plan', kojim nalaže istragu o novim carinama. Očekuje se da će istraga biti dovršena do 1. travnja, nakon čega bi mogao odlučiti o njihovom stupanju na snagu već 2. travnja.

Američki predsjednik osobito je istaknuo Indiju kao najvećeg prekršitelja, optužujući je da nameće visoke carine na američke proizvode. Kao primjer naveo je slučaj motocikala Harley Davidson, opterećenih stopostotnom carinom, a SAD na indijske motocikle naplaćuje samo 2,4 posto.

Osim toga, njegova administracija planira uvesti dodatne carine zemljama koje koriste porez na dodanu vrijednost (PDV), poput Njemačke, Italije i Irske. Takva odluka mogla bi dovesti do trgovinskih napetosti s Europskom unijom i rezultirati novim ekonomskim sukobima.

Iako Trump tvrdi da će recipročne carine povećati prihode i vratiti radna mjesta u SAD, ekonomisti upozoravaju da bi teret carina na kraju mogao pasti na američke potrošače. Uvoznici bi troškove prebacili na trgovce, a oni bi zatim podigli cijene robe.

Umjetna inteligencija dijeli svijet (prije nego što zavlada), a titani Silicijske doline ratuju zbog nje

Svijet se podijelio oko vizije razvoja umjetne inteligencije. Na sastanak u Parizu, Europska unija, predvođena Francuskom, Kina i Indija pozvale su na globalnu regulaciju i otvorenost u razvoju umjetne inteligencije. S druge je strane SAD zatražio manje regulacija kako bi se očuvala industrijska dominacija američkih kompanija. Trump je nedavno lansirao projekt Stargate, vrijedan 500 milijardi dolara, s ciljem jačanja američke pozicije u AI sektoru.

Sastanak je obilježila i eskalacija sukoba između Muska i Sama Altmana, nekadašnjih saveznika, a danas ljutih suparnika u utrci za dominaciju nad umjetnom inteligencijom. Naime Musk predvodi konzorcij investitora koji je ponudio vrtoglavih 97,4 milijarde dolara za preuzimanje OpenAI-ja, tvrtke koja stoji iza popularnog ChatGPT-ja. Altman je na to hladno odgovorio putem platforme X: 'Ne, hvala.'

Sukob između Muska i Altmana vuče korijene još iz 2015. godine, kada su zajedno osnovali OpenAI kao neprofitnu organizaciju posvećenu razvoju opće umjetne inteligencije (AGI) za dobrobit čovječanstva. No 2018. godine Musk se povukao iz projekta nakon što mu nije dopušteno preuzeti kontrolu nad njim. OpenAI je u međuvremenu transformiran u profitno orijentiranu tvrtku, čiji je glavni strateški partner Microsoft.

Musk sada tvrdi da je OpenAI postao 'zatvorena podružnica' Microsofta te da je Altman izdao izvornu misiju tvrtke. U tužbi podnesenoj u veljači 2024., optužio je OpenAI da radi na razvoju AGI-ja prvenstveno za profit, a ne za javno dobro. Altman odbacuje te optužbe i tvrdi da suradnja s Microsoftom omogućava daljnji razvoj tehnologije te financijsku stabilnost.

Vrijednost OpenAI-ja trenutno je procijenjena na 157 milijardi dolara, a SoftBank je u pregovorima o dodatnoj investiciji do 40 milijardi dolara. Musk paralelno razvija vlastitu AI tvrtku xAI.

Dok su se Musk i Altman prepucavali na društvenim mrežama, europski i azijski lideri pokušavali su izgraditi stabilan pravni okvir za razvoj umjetne inteligencije. Emmanuel Macron pozvao je na uvođenje 'pouzdanog okvira' za AI te osigurao 109 milijardi eura privatnih ulaganja u francuski sektor umjetne inteligencije. EU je dodatno objavio plan ulaganja od 200 milijardi eura, uz podršku velikih kompanija poput Airbusa, Mercedesa i Spotifya. Indijski premijer Modi, kao suorganizator sastanka, upozorio je na opasnost da Globalni jug ostane tehnološki zaostao te najavio sljedeći veliki AI sastanak u Indiji.

Val otkaza u njemačkim tvrtkama: Kao rukom obrisano, nestat će gotovo 6000 radnih mjesta

'Nemačka privreda posrće, a bogami, gospođe i gospođo, ne cveta cveće ni u naše preduzeće', ikonska je rečenica legendarnog filmskog lika Srećka Šojića iz 'Tesne kože'. E, pa stvarnost je danas takva da najjača europska ekonomija zaista prolazi kroz teške dane, a naša, za veliko čudo i zahvaljujući milijardama iz EU-ovih fondova, cvjeta.

Iz tjedna u tjedna njemačke kompanije najavljuju val otpuštanja. Loše vijesti radnicima sad su objavili Commerzbank i Porsche. Njihove uprave ukinut će ukupno 5800 radnih mjesta u trenutku u kojem njemačko gospodarstvo prolazi kroz, blago rečeno, izazovno razdoblje, obilježeno usporenim rastom, visokim troškovima proizvodnje i globalnom ekonomskom nesigurnošću.

Jedna od vodećih njemačkih banaka, Commerzbank, objavila je plan za ukidanje 3900 radnih mjesta u sklopu šire strategije restrukturiranja. Posljednjih godina bori se s padom profitabilnosti i navodi da je ovo nužan potez kako bi smanjila troškove i povećala učinkovitost poslovanja. Time se želi obraniti i od neprijateljskog preuzimanja, što ga namjerava provesti talijanski UniCredit. Otpuštanja će se provoditi postupno do kraja 2026. godine, a banka planira dodatno smanjenje broja poslovnica.

Commerzbank nije jedina financijska institucija koja smanjuje broj zaposlenih. Njemačke banke suočene su s pritiskom digitalizacije, niskim kamatnim stopama i rastućim operativnim troškovima, što ih prisiljava na radikalne rezove u poslovanju.

S druge je strane Porsche objavio da će otpustiti 1900 zaposlenika, ponajviše iz sektora proizvodnje klasičnih automobila. Razlog je prijelaz na električna vozila, zbog čega tvrtka optimizira proizvodne kapacitete i smanjuje troškove. Usprkos tome što se očekuje daljnji rast tržišta električnih automobila, promjene dolaze uz cijenu smanjenja broja radnih mjesta jer proizvodnja električnih vozila zahtijeva manje radne snage nego tradicionalni motori s unutarnjim izgaranjem.

Iako su i Commerzbank i Porsche istaknuli da će pokušati provesti otpuštanja kroz sporazumne odlaske i prirodni odljev zaposlenika, jasno je da će tisuće radnika u Njemačkoj morati tražiti nova zaposlenja.

Fali li Kaliforniji malo hyggea?

Trumpov povratak u Bijelu kuću naznačio je novo doba normalizacije ideje teritorijalnog ekspanzionizma. Za početak su Kanada i Grenland teritoriji koje američki predsjednik i biznismen u srcu žarko želi vidjeti u svom portfelju. A američki Google Maps već je preimenovao Meksički zaljev u Američki.

No da dežurno svojatalo Trump nema ekskluzivno pravo na posezanje za tuđim teritorijem, pokazali su ovog tjedna Danci, poigravši se u satiričnoj maniri s tzv. lex talionisom, odnosno Hamurabijevim principom 'oko za oko, zub za zub'.

'Ako je Trump bacio oko na Grenland, zašto mi ne bismo bacili oko na Kaliforniju', pomislili su Danci te su tu 2.0 verziju Hamurabijeva načela ovjekovječili u formi peticije za kupnju Kalifornije, a dosad ju je potpisalo 200.000 ljudi.

Danci, baš kao i Trump, imaju samo najbolje namjere te samo žele spojiti ugodno s korisnim. Iako se specifični danski koncept uživanja u životu zvan hygge dosad pokazao kao odlična protuteža hladnim zimskim danima u toj zemlji, tijekom kojih mrak vlada 17 sati, jednoj od najsretnijih nacija na svijetu isto ne bi škodilo malo kalifornijskog sunca. Niti bi Hollywoodu škodilo malo danskog hyggea.

'Potrebni su nam sunce, palme i roleri i taj san želimo ostvariti. Donijet ćemo u Hollywood biciklističke staze, vladavinu prava, univerzalnu zdravstvenu zaštitu i politiku temeljenu na činjenicama', navode organizatori peticije.

Uzme li ovo maha, Kanađani bi mogli raspisati peticiju o preimenovanju SAD-a u 'Sjedinjene Kanadske Države', a Nizozemci bi mogli zatražiti da se na Google Mapsu vrati New Yorku staro ime New Amsterdam.

Novi femicid na Balkanu: Dokle?

Na Balkanu ništa novo, bar kad je u pitanju jeziva navada nasilnih muškaraca u našim krajevima po imenu – femicid. Regiju je naime ovaj tjedan potreslo novo strahovito ubojstvo čiji nam detalji otkrivaju da život i smrt u obiteljskoj zajednici mogu postati samo okrutniji od svakog prethodnog slučaja.

Ovotjedni horor dogodio se u Kalesiji kod Tuzle, gdje je 38-godišnji Emir Selimović zadavio 37-godišnju suprugu Inelu i 13-godišnjeg sina. Policija je za ubojstvo saznala od obitelji, kojoj se Inela i njezin sin nisu javljali na telefon, pa je temeljem sudskog naloga provalila u kuću i zatekla dva beživotna tijela. Pretpostavlja se da je povod krvničkog Selimovićevog čina bio taj što je žena pokrenula brakorazvodnu parnicu, nakon – kako mediji javljaju – višegodišnjeg sistematskog psihičkog i fizičkog zlostavljanja.

Policija je dva dana tražila Selimovića, no u trenutku pisanja ovog članka njegovo tijelo još uvijek nije pronađeno. Osobne stvari pronađene su mu na jezeru Drenova kod Prnjavora, a sumnja se da je počinio samoubojstvo skokom u jezero. Koliko se još tragedija mora dogoditi da bi sustav, posebno u BiH, izbrusio učinkovitu strategiju prevencije ovakvih zločina, pitanje je koje se svaki put postavlja nakon njih, a odgovora, barem onog koji bi utješio nove potencijalne žrtve, i dalje nema.

Osovina Budimpešta – Berlin i neugodno pitanje

Desetak dana uoči izbora u Njemačkoj, na kojima AfD ima ozbiljne šanse postati kingmaker bez kojega nitko ne može, no s kojim nitko ne želi, Viktor Orban ugostio je u Budimpešti čelnicu te stranke Alice Weidel. Na tiskovnoj konferenciji nakon susreta, javljaju mađarski mediji, više puta je ponovio da on ne prejudicira rezultate izbora, no snažne veze između Njemačke i Mađarske mu, eto, ne dopuštaju da prešuti svoju preporuku za koga bi se u Njemačkoj trebalo glasati.

'Sasvim je jasno da je AfD budućnost Njemačke', umiljato je komplimentirao Orban, a Weidel ga je zauzvrat počastila pohvalama na račun 'razumne energetske politike' (čitaj: uvoza ruskog plina unatoč sankcijama), protivljenja naoružavanju Ukrajine i antimigracijske politike. Probleme u raju narušio je tek prpošni novinar Reutersa upitavši Weidel, deklariranu lezbijku koja živi u zajednici s partnericom, što misli o Orbanovoj središnjoj politici, u koju je ulupao trilijarde forinti – promoviranju obitelji kao zajednice muškarca i žene. 'Obitelj je tamo gdje su djeca', spretno se izvukla Weidel i vjerojatno nesvjesno ispalila novu mantru svih obiteljaških pokreta širom svijeta. Ne znate kako riješiti problem? Uvalite ga – djeci.

Palestinci na Grenlandu: Kao iz 'Zlatnih djevojaka'

A Palestinci - koje Donald Trump želi 'privremeno' raseliti iz Gaze (što je po Ženevskim konvencijama ratni zločin) i napraviti tamo veliki resort pod imenom Rivijera Bliskog istoka - mogli bi, umjesto u okolne arapske zemlje, kako to Trump predlaže, jednostavno otići živjeti na Grenland, ako ga se uspije dočepati.

Na društvenim mrežama se naime ovih dana pokrenula rasprava o tome je li Trump u svom ekspanzionističkom pohodu bio inspiriran epizodom humoristične serije 'Zlatne djevojke' iz 1987.

U njoj susjeda popularnih 'bakica' s malih ekrana – Renee – priča kako je usred noći, čekajući supruga da dođe s posla, nazvala radiopostaju i predložila rješenje krize na Bliskom istoku: zašto jednostavno Palestincima ne bismo dali Grenland. Ipak je to velika površina, koju nitko ne koristi, obrazlaže ona svoju ideju.

'Preselila bi ljude iz pustinje u područje leda i snijega', sa zgražanjem je upita uvijek skeptična Dorothy, na što naivna i uvijek optimistična Rose dobacuje: 'Pa s odgovarajućom odjećom tamo bi im bilo dobro.'

Što jest, jest, ovom gotovo 40 godina starom idejom naš bi mirotvorac i genijalac ubio dvije muhe jednim udarcem. A ostalo bi, očito, trebala odraditi prirodna selekcija.