Koalicija voljnih, ali nebitnih

Europa se izgleda nikako ne može pomiriti s činjenicom da se nju po pitanju Ukrajine ništa više ne pita i da su glavni šerifi u gradu sada Donald Trump, američki predsjednik čiju naklonost ne uživa, i Vladimir Putin. Kad je Trump preuzeo uzde mirovnog procesa u Ukrajini i u potpunosti izbacio Europu iz te jednadžbe uvjetujući je time da 'prijeđe na tamnu stranu', Europljani predvođeni mesijama - britanskim premijerom Keirom Starmerom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom - došli su do genijalne ideje o tzv. koaliciji voljnih (ali nebitnih), kojom se, čini se, samo lupa u prazno.

Ali ne čudi to jer se Europa predugo oslanjala na meku moć, pa se ekspertiza u PR-u godinama gradila nauštrb ozbiljnih vojnih politika. Svrha postojanja te moženebitne koalicije, koju bi pored europskih zemalja trebalo činiti još par neeuropskih zemalja, osmisliti je cijelu logistiku slanja europskih mirovnih snaga duž granice Ukrajine i Rusije po postizanju mira – i to sve unatoč tome što ta opcija u sadašnjim okolnostima podrazumijeva izravan sukob NATO-a i Rusije - odnosno barem to tako vidi Putin. A na kraju krajeva, čini se da smo daleko od mira, ali Europljani su očito vrlo proaktivni.

Iako je Trump u početku svoje mirovine misije mislio da će to pitanje, koje za ukrajinsku stranu podrazumijeva sigurnosno jamstvo, a za rusku otvorenu prijetnju, lako riješiti s Putinom, iz Kremlja je dobio izričito njet. Pa je to njet neizravno proslijedio i Zelenskom onog burnog dana u Ovalnom uredu.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nedavno je rekao da se Starmer i Macron prave glupi te da bi slanje vojnika iz zemalja članica NATO-a u Ukrajinu bio povod za ruski napad na NATO. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u svojoj maniri otišla je korak dalje te rekla da Francuska i Britanija 'kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini pod krinkom mirovne misije'.

No Starmer i Macron zapravo se hvataju za slamku jer baš sada, kad bi trebali pokazati mišiće, u rukavu nemaju nikakvog aduta. Ostali zasad potiho ulaze u njihovo kolo, iako se većina europskih čelnika još protivi slanju vojnika u Ukrajinu.

A na ovu temu su se ovaj tjedan blago lomila koplja i između dva najvažnija hrvatska brda, iako su i premijer i predsjednik zapravo protiv slanja vojnika u Ukrajinu. Milanović je koaliciju u nastajanju nazvao fikcijom dok se Plenković, koji isprva nije bio ni pozvan, ipak pojavio na sastanku 'voljnih' u Parizu s tridesetak drugih čelnika (o čemu prethodno nije obavijestio predsjednika) - vjerojatno da se ne zamjeri ocima Europe.

Time je formalno poslao poruku da ne igra za tim Fico-Orban, koji izričito odbija sudjelovanje u ovoj koaliciji. No teško da će ona biti išta više od forme u kojoj će se dogovarati slanje materijalne pomoći i opreme Ukrajini, što je zasad funkcioniralo i samo uz volju - i bez koalicije.

Potrošači u panici bježe od Trumpovih carina. Tko će onda kupovati te aute?

Malo smo zapostavili našu famoznu mikrorubriku Trumpov zabavnik, iz jednostavnog razloga što su presušile ludosti o plastičnim slamčicama i rodnim zabranama, a umjesto njih stižu podjednako blesavo prezentirani potezi koje se tiču čitavog svijeta. Naime 2. travnja Trump planira proglasiti nešto što naziva 'dan oslobođenja SAD-a' od strašnog zuluma Europe, Azije i ostatka svijeta nad sirotom američkom ekonomijom.

Tim povodom najavio je uvođenje carina od 25 posto na automobile proizvedene izvan SAD-a – nije rekao misli li i na pola američkih automobila proizvedenih u Kini i Europi – a koje Amerika trenutačno carini po stopi od 2,5 posto. Trumpa ne tangiraju upozorenja američkih ekonomista, poput onog Anderson Economic Groupa, koji kaže da samo carine koje je već uveo za Kanadu i Meksiko mogu dovesti do povećanja cijena automobila od čak 12.000 dolara.

Prekrštenih ruku neće sjediti ni dojučerašnji partneri: kanadski premijer Carney uzvratio je da su Trumpove nove carine na uvozna vozila 'izravan napad' te poručio novinarima da će u četvrtak sazvati sastanak kabineta na visokoj razini kako bi se odlučilo o odgovoru. Kanada je već najavila paket uzvratnih carina u ukupnom iznosu od 155 milijardi kanadskih dolara, za koje je rekla da će se uvoditi u fazama, ovisno o Trumpovim potezima. Japanski pak premijer Shigeru Ishiba rekao je da će Tokio staviti 'sve opcije na stol' nakon što su se sunovratile dionice pojedinih japanskih proizvođača automobila.

U međuvremenu, izvješće instituta Conference Bord pokazuje da su očekivanja američkih potrošača osjetno pogoršana i u ožujku. Indeks povjerenja pao je za 7,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači i iznosio je 92,9 bodova, utvrdio je institut u izvješću objavljenom u utorak. U veljači je smanjen za sedam bodova, u siječnju za 5,4 boda, a u prosincu za 3,3 boda. Tko će onda kupovati sve te automobile?

Kinezi su dobili ovu bitku, ali tko će dobiti rat?

U ovotjednoj etapi autoutrke između najvećih gospodarskih rivala Kine i SAD-a, u samom finišu izgleda su ipak pobijedili Kinezi, no prema ukupnom poretku još uvijek vode Amerikanci. Kineski BYD prvi put se popeo na svjetski tron električnih automobila, svrgnuvši dosad najjačeg igrača - američku kompaniju Tesla Elona Muska. Ona je tek nedavno došla na vrh kineskog tržišta, a lani je povećala prihode za 29 posto, probivši tako prvi put psihološku granicu od 100 milijardi dolara prihoda.

Doduše, Tesla je za dlaku nadmašila kineskog rivala po globalnoj prodaji potpuno električnih vozila s 1,79 milijuna, no BYD također prodaje hibridne osobne automobile, čime je ukupan broj isporuka prošle godine porastao na 4,3 milijuna. Pored toga, kineski div proizvodi baterijske sustave za pohranu struje, a nedavno je predstavio i sustav punjenja koji njegovim automobilima omogućuje punjenje baterije s dometom od 400 kilometara u roku od samo pet minuta.

Dobit Tesle prošle godine iznosila je 7,6 milijardi dolara, uz prihod od 97,7 milijardi dolara. Međutim američki proizvođač električnih automobila gubi tlo u Kini - dok ga BYD osvaja. Broj prodanih Tesli u Kini je u padu zadnjih pet mjeseci uzastopno, a Muskovo uključivanje u politiku na strani Trumpa već se podosta odrazilo na europsko tržište.

Ipak, Teslina tržišna vrijednost još uvijek je daleko veća od BYD-ove. Vrijedi oko 800 milijardi dolara, unatoč značajnom padu cijena dionice ove godine, a BYD oko 157 milijardi dolara. I dok Europljani likuju zbog 'potopa' Teslinih dionica na Wall Streetu, američka kompanija i dalje vrijedi triput više od cijele europske autoindustrije.

Ostaje nam vidjeti kako će nove američke carine od 25 posto na sve automobile i kamione sastavljene izvan SAD-a utjecati na tu američku kompaniju. Trump tvrdi da se njegova desna ruka Musk nije petljao u odluku o carinama i umiruje govoreći da će ovo biti odlična stvar za Teslu jer su sva vozila koja se prodaju u SAD-u sastavljena na njihovu tlu.

Kako god Teslini obožavatelji ili, točnije, Teslini dioničari pokušavali ovo opisati, to nije dobro ni za koga, uključujući Teslu, jer će zasigurno povećati cijene svih automobila.

No veliki zagovornik slobode govora Musk, koji podosta ovisi i o kineskom tržištu, ipak nije mogao šutjeti i ne reći da je 'car gol', kazavši urbi et orbi na svojoj platformi X da Tesla u ovoj, jednoj u nizu Trumpovih carinskih saga neće ostati neokrznuta. Jer iako sva svoja vozila u SAD-u tamo i sastavlja, ipak još uvijek kupuje strane dijelove iz Kine, Europe, Meksika i Kanade, koji podliježu carinama, pa će sada zasigurno biti skuplji. A pod carinama su i čelik i aluminij iz Meksika i Kanade.

Krhko, najkrhkije primirje

Dok smo još na Trumpu, ispratimo što se sve ovog tjedna dogodilo na temu projekta kojim se najviše busa u prsa junačka, a to je okončanje rata u Ukrajini. U Rijadu gradu, naime, nađoše se pregovarači SAD-a i Ukrajine kako bi utanačili detalje famoznog sporazuma o jednomjesečnom prekidu vatre.

I utanačiše ih: kako je objavljeno, Rusija i Ukrajina složile su se da će u Crnom moru biti zajamčena sigurnost plovidbe, da će se suzdržati od upotrebe sile i da će spriječiti upotrebu komercijalnih brodova u vojne svrhe. SAD se pak obvezao da će podržati napore usmjerene na razmjenu zarobljenika, oslobađanje civila i povratak prisilno raseljene ukrajinske djece. Rusija pak zauzvrat može računati na potporu Bijele kuće na temu ruskog pristupa globalnom tržištu pri izvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenje troškova pomorskog osiguranja te poboljšanje pristupa lukama i sustavima plaćanja za te transakcije.

Ipak, Rusija taj hodogram vidi nešto drugačije. U Kremlju smatraju da će primirje stupiti na snagu tek nakon što se zapadne sankcije ukinu protiv tvrtki koje se bave izvozom hrane i gnojiva. Htjeli bi se vratiti i u sustav plaćanja SWIFT, traže ukidanje sankcija na transakcije financiranja trgovine, kao i na isporuku poljoprivrednih strojeva u Rusiju. Rusi kažu i to da su prestali napadati naftovode i plinovode 18. ožujka te traže da s istom praksom prekine i Ukrajina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na ovo je odgovorio snimkom nogometne utakmice u Ukrajini, koju su, kaže, Rusi prekinuli napadom dronovima Šahid. Dodao je i svoju procjenu da cijela ova agonija neće trajati još dugo, jer Putin će, kaže, uskoro umrijeti. Čak i ako se ovo primirje jednom potpiše, već vidimo izgledni scenarij nastavka optuživanja za kršenje primirja. Ukratko, na (nedalekom) Istoku ništa novo.

Skandal na Signalu

Rugao se lonac loncu, a oba su crna. Nakon što je Trump godinama zahtijevao da Hillary Clinton završi iza rešetaka zbog korištenja privatnog servera za službene razgovore, njegov najuži kabinet ovaj tjedan poljuljao je jedan od najozbiljnijih sigurnosnih propusta u novijoj američkoj vojnoj povijesti - i to na aplikaciji Signal.

Glavni urednik časopisa The Atlantic, greškom Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza, koju je naknadno priznao, uključen je u vrlo povjerljiv grupni razgovor sa skupinom visokih američkih dužnosnika u kojem se dogovarao napad na jemenske hutiste.

Urednik Jeffrey Goldberg otkrio je u poduljem članku da je putem aplikacije za dopisivanje Signal unaprijed dobio detaljan plan napada koji je 15. ožujka američka vojska izvela protiv ove grupe pobunjenika u Jemenu. Dva sata prije napada u grupu ga je ubacio ni manje ni više nego ministar obrane Peter Hegseth. U toj grupi s 18 članova našli su se i šef diplomacije Marco Rubio, potpredsjednik J.D. Vance i šef CIA-e John Ratcliffe, no nitko nije primijetio uljeza.

Zanimljivo je i to da je grupa nastala baš u trenutku u kojem je Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff bio u Moskvi na sastanku s Putinom. Rusija je inače više puta pokušala kompromitirati aplikaciju za razmjenu poruka Signal.

Goldberga su Trump i Waltz odmah počastili raznim uvredama, nazvavši ga gubitnikom, ljigavcem, lažljivcem i šljamom. Inače, da biste nekome poslali poruku putem Signala, morate imati njegov broj telefona, što znači da ga je Waltz morao imati spremljenog u mobitelu. No on tvrdi da ga uopće ne poznaje, iako Goldberg kaže da su se sastali nekoliko puta. Waltz je brže-bolje u pomoć pozvao tehnološkog milijardera i Trumpova savjetnika Muska da istraži kako je Goldbergov broj završio u njegovu mobitelu!?

U središtu rasprave bili su planirani američki zračni udari na hutiste, militantnu skupinu koja djeluje iz Jemena i već mjesecima napada komercijalne brodove u Crvenom moru. I dok su neki dužnosnici pozivali na brzu vojnu akciju, potpredsjednik Vance otvoreno se usprotivio bombardiranju, poručivši da je to velika greška jer bi takva akcija više koristila Europi nego SAD-u.

Poruke su razotkrile ili, bolje reći, potvrdile duboko ukorijenjeno nepovjerenje i neprijateljstvo nove američke administracije prema europskim partnerima. 'Mrzim ponovno spašavati Europu', poručio je Vance, na što mu je Hegseth odgovorio: 'Potpuno dijelim tvoje gađenje prema europskom iskorištavanju. TO JE PATETIČNO.'

Aplikacije poput Signala zbog sigurnosti nisu dopuštene za razmjenu ovakvih podataka, pa bi cijeli slučaj mogao predstavljati ozbiljno kršenje zakona o čuvanju državnih tajni i postupanja s klasificiranim informacijama.

Mile voli Mossad

Da se Milorad Dodik neće tako lako predati pokušajima međunarodne zajednice da ga dovede u red, znalo se od ranije. No dio promatrača iznenadila je činjenica da se u tom projektu odlučio sakriti iza Izraela. Dio njih, kažemo, jer su onima drugima od ranije dobro poznate veze između Dodikova zaštitnika Vučića i vlasti Benjamina Netanyahua, kako one interesne, tako i trgovinske.

Naime dan ili dva sve službe ne pretjerano funkcionalne države Bosne i Hercegovine čudom su se čudile tome kamo je nestao Dodik, osoba s tjeralice Suda BiH. Kao da ne znamo da vlada Republike Srpske ima svoj avion kojim iz zračne luke u Mahovljanima, udaljene ni deset minuta od Dodikove baze u Laktašima, može uzletjeti bilo kamo, a da ga nitko ništa ne pita.

Poletio je, dakle, do Beograda, a odatle produžio do Jeruzalema, gdje trola institucije BiH 'važnim aktivnostima za Republiku Srpsku' na konferenciji izraelskog ministarstva vanjskih poslova na temu antisemitizma. U međuvremenu, institucije BiH kume i mole centralu Interpola u Lyonu da im odobri međunarodnu tjeralicu, a granična policija vodi istragu o tome kako je Dodik uopće mogao uteći.

A opet u međuvremenu, on za izraelske novinske agencije tuli da je žrtva političkog progona, prešućujući da je osuđen za donošenje zakona koji je poništio visoki predstavnik Schmidt, kao i da se suočava s istragom za ugrožavanje ustavnog poretka BiH, za što mu prijeti pet godina zatvora. Na ovu temu nakon posjeta Bruxellesu ušutio je čak i Vučić – jedva im je objasnio zvučni top, a još da brani i starog jarana Mileta – no upadljiva je i šutnja hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, poznatog neljubitelja Izraela i još jednog Dodikova tihog prijatelja, koji, doduše, od reizbora šuti o apsolutno svemu.

Rudarenje u svemiru

Nego, okrenimo se mi bitnim stvarima, a one se više nego ikad ne nalaze na Zemlji. Potrošit ćemo koju minutu skenera na temu rudarenja u svemiru, biznisa trenutačno vrijednog milijardu i pol američkih dolara, ali s neslućenim potencijalom rasta. Barem ako pitate brojne analitičare, a on su već registrirali nekoliko startupova spremnih za rudarenje asteroida.

Jednu od njih drži naše gore list Matt Gialich, čiji je AstroForge 27. veljače lansirao bespilotnu letjelicu Odin SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz Kennedy Space Centra na Floridi. Devet dana kasnije Odin je prošao pokraj Mjeseca i ušao u duboki svemir te će devet mjeseci analizirati asteroid 2022 OB5. Cilj mu je iskopati male količine platinske grupe metala, ključnih za proizvodnju gorivih ćelija i obnovljivih tehnologija. Kilogram rodija, primjerice, trenutno vrijedi oko 183.000 dolara, pa vi vidite koji tu novac čuči.

Ipak, mnogi znanstvenici i analitičari sumnjaju u realnost ovih planova. Ian Lange s Colorado School of Mines ističe da rudarenje u svemiru predstavlja niz tehničkih izazova, uključujući problem gravitacije, ključne za separaciju ruda. S druge strane, istraživanja pokazuju da bi rudarenje asteroida moglo biti znatno manje štetno za okoliš – za svaki kilogram platine dobiven u svemiru nastalo bi oko 150 kilograma CO2, a na Zemlji čak 40.000 kilograma CO2.

Jedni izlijevaju žuč po svijetu - drugi je proizvode iz GMO svinjske jetre

Izgleda da se godine ulaganja u znanost i tehnologiju nisu isplatile Kini samo na polju elektronike. Dok Amerikanci carinama izlijevaju žuč po cijelom svijetu, Kinezi su je doslovno uspjeli proizvesti iz genetski modificirane svinjske jetre nakon što su je transplantirali u tijelo moždano mrtvog čovjeka.

Svijet je tako ovaj tjedan obišla vijest da su kineski liječnici prvi put u svijetu transplantirali svinjsku jetru ljudskom primatelju.

Riječ je o jetri minijaturne svinje, genetski modificirane da bi se smanjio rizik od odbacivanja organa. Nakon što je usađena u organizam moždano mrtvog pacijenta, jetra je uspješno proizvela žuč i održala stabilan protok krvi.

Istraživači se nadaju da bi se mogla koristiti u budućnosti kao 'premosni organ', odnosno način liječenja pacijenata s akutnim zatajenjem jetre, a koji čekaju organe ljudskih donora.

Da bi se poboljšala kompatibilnost s ljudskom jetrom, a u svrhu presađivanja u čovjeka, znanstvenici su modificirali šest gena. Nalazi upućuju na to da takva modificirana jetra može funkcionirati u ljudskom organizmu, no za dugoročan ishod potrebno je provesti dodatna istraživanja, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Eksperiment je prekinut nakon deset dana jer su tako željeli članovi obitelji pacijenta, a autori studije izrazili su želju da se u budućnosti provedu dodatna istraživanja i na ljudima koji nisu proglašeni moždano mrtvima, no upozorili su na brojne komplikacije i 'brojna striktna pravila' takvih operacija.