Postoji više okolnosti zbog kojih je vrlo teško procijeniti rezultate predstojećih izbora imajući u vidu izborni uspjeh pojedinih političkih stranaka:

1.Prva okolnost je činjenica da u većini jedinica lokalne uprave (općinama, gradovima i županijama) političke stranke nastupaju u različitim koalicijama koje sežu od dvostranačkih do čak sedmerostranačkih (primjerice u gradu Rijeci).

2.Druga okolnost proizlazi iz toga što župane, gradonačelnike i načelnike biraju izravno birači. Tu se pojavilo mnogo nezavisnih kandidata, a vrlo je moguće da kandidati pojedinih stranaka za spomenute funkcije mogu dobiti više ili manje glasova nego stranačke liste tih istih stranaka za predstavnička tijela jedinica lokalne uprave.

4.Pored globalnog kriznog ozračja u kojem se odvijala predizborna kampanja i u kojem će se dogoditi sami izbori, u zadnjih mjesec dana zbio se niz (političkih) događanja koja će zasigurno imati utjecaja na konačno opredjeljivanje birača na izborima. Mislim pri tome na događanja kao što su: studentski prosvjedi protiv komercijalizacije obrazovanja odnosno njihov zahtjev za besplatno obrazovanje za sve, prijetnja štrajkom i početak štrajka zaposlenih u javnim službama, izricanje presude Branimiru Glavašu i njegov bijeg iz Hrvatske, neuspjeh u pregovorima između Slovenije i Hrvatske...

5.Zbog svih navedenih okolnosti, teško je procijeniti koliko će građana izići na izbore. Evidentno je to da je među građanima prošireno nezadovoljstvo političarima i prakticiranjem politike kod nas, pa bi se mogla očekivati velika apstinencija birača na sljedećim lokalnim izborima. No promjene u izbornom zakonodavstvu i mogućnost neposrednog izbora župana, gradonačelnika i načelnika općina može motivirati određeni broj građana da iziđu na izbore i dadu svoj glas nezavisnim kandidatima.

Imajući sve ovo na umu kao i parcijalna ispitivanja predizbornog raspoloženja građana, predviđam da će na izbore izići između 40 i 45 posto birača. Veći odaziv građana bit će u seoskim sredinama i manjim gradovima, a manji u većim i velikim gradovima.

S jedne strane, predviđam da će rezultati izbora pokazati slabljenje političkog utjecaja HDZ-a kao najjače političke stranke u aktualnoj koaliciji koja vlada na nacionalnom planu, kao i njezinih najznačajnijih partnera – HSS-a, HSLS-a i SDSS-a. S druge strane, očekujem porast političkog utjecaja SDP-a kao najjače opozicijske stranke. Moguće je očekivati i dobar izborni rezultat nekih nezavisnih lista u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne uprave.

Što se tiče izbornog uspjeha ili neuspjeha regionalnih stranaka, predviđam dobar izborni rezultat Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB), i to zbog izravnog utjecaja presude koja je izrečena njezinom predsjedniku Branimiru Glavašu. No isto tako očekujem slabiji izborni rezultat Istarskog demokratskog sabora (IDS), ali ne toliko slab da bi izgubio vlast u skupštini Istarske županije. Slično vrijedi i za predsjednika IDS-aIvana Jakovčića koji se ponovno kandidirao za istarskog župana. On će vjerojatno zadržati funkciju župana u drugom krugu glasovanja, ali uz znatno manju podršku birača nego na prošlim lokalnim izborima. To zato  što na ovim lokalnim izborima ima jakog nezavisnog kandidata (poduzetnika Cuccurina).

Isto tako, predviđam relativno dobar izborni rezultat (iako ne i konačnu pobjedu na izborima) nekih nezavisnih kandidata za župane, gradonačelnike i načelnike kako u velikim gradovima (Split, Zagreb, Osijek...), tako u nekim manjim gradovima i općinama (Primošten).