S približavanjem termina predsjedničkih izbora predizborne ankete postaju sve važnije: i kandidati i građani trebaju ozbiljno shvatiti rezultate anketa koje su rađene po pravilima struke, dakle na pomno konstruiranom uzorku ispitanika.

Iskustvo pokazuje da kod telefonskih anketa postoji blaga podpredstavljenost manje obrazovanih i ruralnih ispitanika, jer će oni u prosjeku češće uskratiti anketarima svoje pravo mišljenje. O tome, dakle, treba voditi računa. Rafinirane i kompleksnije ankete, poput najnovije Pulsove, daju nam uvid u strukturu birača, a to je podatak koji nam otkriva važne karakteristike hrvatske politike i društva.

Stabiliziran poredak kandidata

Postoji velik interes za predsjedničke izbore: čak 80 posto ispitanika kaže da će sigurno ili vjerojatno izaći na izbore – znatno više nego na parlamentarnim izborima. Stabilizirao se poredak kandidata.

Tijekom kampanje bit će još uspona i padova pojedinih kandidata, ali bi samo nekakav veliki politički potres mogao znatno izmijeniti sadašnji redoslijed.

Ivo Josipović vodi sa sigurnom prednošću: u ovoj anketi ima više no dvostruko veću podršku od sljedećeg kandidata. U 'prvoj ligi' su još tri kandidata, čiji je redoslijed već neko vrijeme stabilan, a razlike u podršci birača male: Milan Bandić, Nadan Vidošević i Andrija Hebrang. Izbori će se očito odlučivati između Josipovića i ove trojice kandidata, neizvjesno je jedino tko će s Josipovićem u sasvim izvjestan drugi krug izbora.

Pusić na čelu sredine

Sredinu predvodi Vesna Pusić, a oko tri postotna poena za njom slijede međusobno izjednačeni Vesna Škare-Ožbolt, Damir Kajin i Dragan Primorac. Ovih četvero kandidata može očekivati da tijekom kampanje zadrži ili neznatno poveća trenutnu biračku potporu, no malo je vjerojatno da će uspjeti ugroziti nekog od čelnih kandidata. Na začelju su kandidati čije je sudjelovanje u izbornoj utrci tek simbolično, a među njima je i Miroslav Tuđman

Da bismo razumjeli strukturu biračke podrške i šanse kandidata da poboljšaju svoju poziciju, trebamo prije svega pogledati za koje se kandidate opredjeljuju birači glavnih hrvatskih stranaka odnosno kakva je regionalna, socijalna i starosna struktura njihovih birača.

U prvom je krugu Ivo Josipović u nedvojbenoj prednosti. Više od 60 posto birača koji su u izborima 2007. glasovali za SDP disciplinirano će mu dati svoj glas i praktički mu jamče 20-ak posto ukupnog biračkog tijela. No to očito nisu svi Josipovićevi birači. Dio će glasova dobiti i od birača centrističkih stranaka (HNS-a, HSS-a, HSLS-a, HSU-a i manjih stranaka) odnosno od stranački neopredijeljenih birača. Najslabiju podršku dobiva od desnih birača, koji su 2007. glasovali za HDZ i HSP. To govori da je jasno politički profiliran.

Gledano sa stajališta biračkih preferencija na predsjedničkim izborima 2005, Josipović uživa podršku 40-ak posto birača Stipe Mesića. Njegovo je biračko tijelo i regionalno ravnomjerno raspoređeno, nešto manju podršku dobiva tek u Dalmaciji. Očekivano najveću podršku Josipović ima među akademski obrazovanim građanima, no popularan je i kod ostalih socijalnih skupina. Ono što bi ga trebalo zabrinuti jest činjenica da ga znatno manje podupiru mladi birači, oni ispod 30 godina, dok je natprosječno popularan kod birača starijih od 60 godina.

Za Bandića manje obrazovani

Sasvim je drukčija struktura birača trenutno glavnoga Josipovićeva konkurenta, Milana Bandića. Glavna Bandićeva izborna uporišta nisu birači SDP-a (tek njih osam posto će mu dati glas), nego čak šestina birača koji su 2007. glasovali za HDZ i skoro trećina HSP-ovih birača. U pravu su oni koji tvrde da se Bandić za podršku natječe prvenstveno među desnim biračima te će preoteti dio birača koji bi inače glasovali za Hebranga, Vidoševića ili Primorca.

Natprosječnu podršku Bandić uživa osobito među onima koji 2007. uopće nisu glasovali odnosno onima koji 2010. prvi put izlaze na izbore: među tim je biračima on jedini pravi favorit. Tome odgovara i starosna struktura njegovih birača: najjači je kod mlađih od 30 godina, tu osvaja čak četvrtinu svih glasova, znatno više od Josipovića.

Natprosječnu podršku Bandić uživa među biračima s osnovnom i srednjom školom. Zanimljiva je regionalna struktura podrške: najpopularniji je u Dalmaciji (iako i tu malo zaostaje za Josipovićem) te u Zagrebu, najslabiji u Istri i Primorju. Treba napomenuti da Bandić nema podršku ni među Mesićevim biračima, tek svaki deseti od njih će mu dati svoj glas.

Na trećem mjestu, s malim zaostatkom za Bandićem, nalazi se Nadan Vidošević. Tko su njegovi birači? Oni su ravnomjerno raspoređeni na desnici i u centru. Vidošević osvaja oko petine HDZ-ova i HSP-ova biračkog tijela i čak oko četvrtine HSS-ovih i HSLS-ovih birača, a slabo ga podržavaju SDP-ovi i HNS-ovi birači. Valja uočiti da je on favorit birača koji su 2005. glasovali za Borisa Mikšića kao predsjedničkog kandidata: njih više od četvrtine ga podržava, više nego Josipovića.

Zanimljivo je da je potpora Vidoševiću prilično ravnomjerno regionalno raspodijeljena, u Dalmaciji uživa tek neznatno natprosječnu podršku. On je dakle ozbiljan kandidat desnice i centra u cijeloj Hrvatskoj. U pogledu socijalne strukture biračke podrške, očito je da lošije prolazi kod slabije obrazovanih birača. Podjednako ga podržavaju muškarci i žene (pretpostavljeni 'rodni bonus' kod žena čini se da je medijska izmišljotina), no dobna struktura birača mu je neravnomjerna: slabo prolazi kod mladih i kod starijih od 60 godina, a osobitu podršku uživa u najproduktivnijoj dobnoj kohorti: kod birača između 30 i 40 godina.

Obrazovani ne žele Hebranga

Napokon, na koje birače može računati HDZ-ov kandidat Andrija Hrebrang? Najvažnija poruka ankete je: samo na manji dio HDZ-ovih birača. Naime, manje od trećine birača koji su 2007. glasovali za HDZ kani dati svoj glas Hebrangu. Nešto bolje stoji kod birača Jadranke Kosor na predsjedničkim izborima 2005, gdje osvaja skoro dvije petine glasova. To je dobar pokazatelj činjenice da i Jadranka Kosor i Andrija Hebrang mogu mobilizirati samo najvjerniju jezgru HDZ-ova biračkog tijela, ali gube podršku među biračima koji su slabije vezani uz stranku, a koje je Ivo Sanader redovito uspijevao pridobiti.

Hebrangova regionalna uporišta su Slavonija, Lika i Banija, iako se nigdje ne uspijeva izboriti za prvo mjesto među kandidatima. Dobna struktura njegovih birača je ujednačena. Glede socijalne strukture, natprosječno je popularan među biračima s osnovnom školom, a vrlo slabu podršku uživa među fakultetski obrazovanim biračima.

Josipović u drugom krugu - ishod neizvjestan

Valja zaključiti da se politički raspored natjecatelja za dužnost predsjednika države učvrstio i prije nego što su definitivno istaknute kandidature. Već se nazire i tko će ući u drugi krug: Josipović i netko od takmaca s desnice (kamo pripada i Bandić). No ishod drugog kruga izbora zasad je sasvim neizvjestan.

Izbore pratite na izbori.tportal.hr