Ako ih plate više i omoguće radnicima glasanje, trgovine na izbornu, neradnu srijedu, mogu raditi. Trgovci, ali i svi drugi poslodavci, sami odlučuju hoće li raditi.

“Ministarstvo je sa zakašnjenjem objavilo svoje tumačenje, prostori će raditi u radnom vremenu kao i radnoga dana, organizacija je rada takva da ljudi rade u smjenama”, rekao je Slobodan Školnik, direktor Moemaxa, javlja N1.

No, neke građevinske tvrtke kažu nemaju taj luksuz jer im radnici rade desecima kilometara udaljeni od mjesta u kojima žive pa je tako nešto nemoguće organizirati. Pa neće raditi.

“Imamo oko 800 zaposlenih i to je trošak za taj jedan dan između 90 i 100 tisuća eura neplaniranih”, objasnio je Darko Jambreković, radnik d.d Križevci

Takvima država poručuje da se radnici mogu registrirati za glasanje van mjesta u kojem žive, a odavno je jasno da škole neće biti otvorene za nastavu, državna uprava također neće raditi. No hoće javne službe koje uvijek rade, kako državne tako i gradske.

“ZET koji je javni servis, tretirat će se kao nedjelja, raspored će biti gušći, ali u smislu radnog prava, tretiramo to kao nedjelju”, pojasnila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba.

Izborna srijeda je neradni dan, no nije praznik niti nedjelja pa se pojavio cijeli niz pitanja koja su poslodavci i sindikati postavili državi. Osim onog tko može ili mora raditi – tu je i ono drugo: kako će se taj rad plaćati.

“Za određene struke je propisano koliko je to posto, negdje je 100, negdje 50, negdje 30 posto po kolektivnim ugovorima, ali temeljni propis zakona o radu jasno kaže da na taj dan svi koji rade imaju pravo na uvećanu plaću, koji je to postotak naravno da se određuje drugim aktima, ponavljam još jednom ugovorima o radu ili kolektivnim ugovorima”, rekao je Marin Piletić, ministar rada.

Hoće li radnici moći odbiti raditi ako im se ne omogući glasanje – dodatno je pitanje na koje sindikati traže odgovore od ministra koji je pak poslodavce pozvao da svima omoguće ostvarivanje izbornog prava.