U Francuskoj, glasači su svrgnuli Nicolasa Sarkozyja i ustoličili Francoisa Hollandea, čime su se socijalisti nakon 17 godina vratili u Elizejsku palaču.

Istovremeno, razbjesnjeli grčki birači zadali su povijesni udarac tradicionalnim strankama koje podržavaju mjere štednje. Kao rezultat, ojačale su ekstremna ljevica i desnica, te je otežano formiranje nove vlade. Čak se i vođa konzervativne Nove demokracije, relativnog izbornog pobjednika, u nedjelju navečer distancirao od zavjeta da će podržati uvjete za financijsku pomoć Grčkoj, dovodeći u pitanje sposobnost zemlje da opstane u eurozoni.

Takav razvoj događaja u Europi mogla bi biti lekcija za SAD, gdje su se državna potrošnja i deficit promaknuli u ključno predizborno pitanje. Izgledni republikanski kandidat za predsjednika, Mitt Romney, obećao je smanjiti deficit brže od Baracka Obame. No upitni rezultati takve politike u Europi – glasači su kaznili čelnike Italije, Španjolske, Irske, Portugala, sada i Francuske te Grčke – ne idu u prilog ubrzanom smanjenju deficita, piše Post.

U Europi, rapidne promjene na političkom obzoru novi su izazov za njemačku kancelarku Angelu Merkel. Nakon nedjeljnih pokrajinskih izbora u saveznoj državi Schleswig-Holstein, njezinoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) prijeti gubitak četvrte pokrajine u posljednje dvije godine.

Nešto zapadnije, Hollande trijumfira i poručuje da je njegov dolazak 'olakšanje i nada' za nekoliko europskih zemalja pogođenih mjerama štednje. Inzistirat će na gospodarskom rastu: 'To ću reći našim prijateljima, prvenstveno Njemačkoj, u ime prijateljstva koje nas ujedinjuje.'

Hollande će tijekom svog prvog službenog posjeta u Berlinu pokušati pridobiti podršku Angele Merkel. Ona će možda morati pristati na nova ulaganja u infrastrukturne projekte koje financira EU, što bi potaknulo otvaranje novih radnih mjesta i izvuklo neke zemlje iz recesije.

Novi francuski predsjednik obećao je da će uravnotežiti proračun do 2017. i predlaže oporezivanje najimućnijih Francuza po stopi od 75 posto. Cilja i na povećanje minimalne plaće te zapošljavanja u obrazovnom sektoru.

No uoči izbora, cijena zaduživanja Francuske skočila je zbog nervoze ulagača. Ukoliko se procjeni da Hollande naginje prevelikoj potrošnji, Francuska bi se brzo mogla naći pod većim udarom ulagača i otvoriti novo opasno poglavlje u dužničkoj krizi.

Bez Sarkozyja, Merkel će pak teže progurati najavljena nova smanjenja potrošnje u Njemačkoj, osobito ukoliko druge zemlje ne ispune svoje proračunske ciljeve, što je veoma izgledan scenarij.