HRT, podsjetimo, kao javna radiotelevizija kojoj hrvatski građani plaćaju mjesečnu pretplatu nije, a N1 kao privatna kabelska televizija jest izravno prenosila sjednicu saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na kojoj je taj Odbor predložio razrješenje glavnoga ravnatelja HRT-a Gorana Radmana što je odmah izazvalo brojne kritike i pitanja u javnosti, pogotovo nakon što je HRT kasnije izravno prenosio Radmanovu konferenciju za medije. Radmana na spomenutoj sjednici saborskog Odbora nije bilo, i to pod obrazloženjem da na nju nije bio pozvan, a opravdanje za izostanak prijenosa sjednice Odbora HRT je dobio u tumačenju Sabora da prema njegovim poslovnicima nije dozvoljeno izravno prenositi sjednice radnih tijela.

Zašto je Sabor 'zabranio' izravan prijenos sjednice saborskog Odbora za medije?

Poslovnikom Hrvatskoga sabora propisano je da radio i televizija mogu izravno prenositi samo cjelokupan tijek sjednica Hrvatskog sabora, tvrde u Saboru odnosno kako je za tportal navela voditeljica saborske Službe za medije Marina Buntić Juričić, 'predviđen je samo izravni prijenos plenarne sjednice Sabora, a nijednom odredbom spomenutog Pravilnika nije propisan izravan prijenos sjednica radnih tijela te sukladno tome Stručna služba nije u mogućnosti odobravati takve prijenose, no potrebno je naglasiti da to nikako ne utječe na načelo javnosti rada samih radnih tijela jer sa svih sjednica radnih tijela, koje nisu zatvorene za javnost u skladu s Poslovnikom Hrvatskoga sabora, predstavnici medija imaju pravo izvješćivati javnost o njihovu radu'.

Da 'ne postoji propisana obaveza da se sjednice saborskih odbora prenose', iz spomenutih saborskih akata tumači i povjerenica za informiranje Anamarija Musa. 'Međutim, to ne isključuje mogućnost da se u pojedinom slučaju omogući snimanje sjednica radnih tijela kada se ocijeni da za to postoji interes javnosti ili da se eventualno općenito osigura mogućnost izravnog prijenosa sjednica radnih tijela, ovisno o tehničkim mogućnostima', istaknula je za tportal Musa kazavši 'da bi osobito kad se radi o politički, društveno i gospodarski važnim pitanjima, trebalo omogućiti i izravan televizijski prijenos odnosno omogućiti medijima da događaje prenose i putem videa'.

Što se tiče konkretnog slučaja kada HRT nije izravno prenosio sjednicu saborskog Odbora za medije, a N1 jest, i to ne prvi put, Musa napominje da je, s obzirom na raspoložive podatke, 'Hrvatski sabor postupio prema važećim propisima i uskratio snimanje svim radio i televizijskim kućama, a neke su ignorirale tu odredbu. No zašto je HRT ocijenio da je oportuno poštovati odluku Sabora, a druga kuća nije, stvar je njihove uređivačke politike i pitanje za te medijske kuće'. 'Napominjem da je osnovno načelo pristupa informacijama načelo jednakosti i da u tom smislu svi korisnici, uključujući novinare i medijske kuće trebaju imati jednak tretman pod jednakim uvjetima.'

Međutim, iz GONG-a, organizacije civilnog društva koja se dugi niz godina bavi transparentnošću i otvorenošću tijela javne vlasti u Hrvatskoj, upozoravaju kako se čini da 'u valu srozavanja demokratskih standarda vladajućih, što se očituje kroz nasrtaje na neovisne demokratske institucije i blitzkriegom na HRT, ni dosegnuti standardi javnosti rada Sabora neće biti pošteđeni', a GONG-ov Dragan Zelić prve simptome vidi upravo u 'neutemeljenom očitovanju Tajništva Hrvatskog sabora HRT-u, naime, Pravilnikom se nigdje ne zabranjuje izravan prijenos sjednica radnih tijela Sabora'.

'Štoviše, u Pravilniku se propisuje kako su sjednice Sabora i njegovih radnih tijela javne, osim iznimno sukladno Poslovniku, stoga je nejasno temeljem čega je Tajništvo Sabora protumačilo drugačije jer novinari ionako imaju pravo pratiti, uključujući i snimanjem, sjednice radnih tijela kako bi informirali građane i širu javnosti', podsjeća Zelić i ističe: 'Može se postaviti pitanje zašto Sabor nije omogućio da se na njegovim internetskim stranicama sve sjednice radnih tijela mogu izravno pratiti što bi bio prilog većoj otvorenosti Sabora prema javnosti i što je normalna praksa u nekim zemljama. Očito je Sabor odlučio više zatvarati svoja vrata javnosti, nego ih otvarati.'

Zašto HRT jest, a N1 nije pristao na tumačenje Sabora i politički pritisak?

'Ako je sjednica u Hrvatskom saboru, bilo plenarna bilo sjednica Odbora ili nekog drugog tijela, otvorena za javnost, nema temelja za zabranu izravnog televizijskog prijenosa po načelu da je dozvoljeno sve što nije zabranjeno, a kako je rečena sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije bila javna što potvrđuje i činjenica da su novinari mogli s nje izvještavati, nije bilo temelja za zabranu izravnog prijenosa. No u ovom slučaju nije bilo ni kršenja Zakona o pristupu informacijama jer je sjednica bila javna i novinari su joj mogli prisustvovati', kazao je tportalu predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković i dodao: 'Zbog čega je vodstvo HRT-a pristalo na politički pritisak i odustalo od izravnog prijenosa sjednice iako nije moralo, valjalo bi pitati njih.'

'Hrvatska radiotelevizija nije izravno prenosila sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije isključivo zato poštuje pravila institucije, u ovomu slučaju predstavničkoga tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj', odgovorili su tportalu HRT-ovi Odnosi s javnošću te dodali kako 'HRT smatra da bi u interesu javnoga medijskog servisa i svih njegovih korisnika bilo potrebno u narednomu razdoblju preispitati spomenutu odluku te ubuduće, osim plenarnih sjednica, omogućiti i izravne prijenose sjednica takvih radnih tijela'.

'Televizija N1 ipak je bila umješnija te je ne kršeći Pravilnik o javnosti Hrvatskog sabora opravdano u interesu javnosti izravno prenosila sjednicu Odbora', istaknuo je Zelić, a Leković potez N1 smatra 'apsolutno ispravnim postupkom u korist javnog interesa'. U Saboru pak imaju dijametralno suprotan pogled na ponašanje te medijske kuće za koju smatraju da 'se ponijela neprofesionalno'.

'Televizija N1 nije tražila ni dobila odobrenje za prijenos uživo spomenute sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Nakon što je Služba za medije na mrežnim stranicama televizije N1 saznala za planirani prijenos uživo, obavijestila je uredništvo televizije N1 o nemogućnosti prijenosa uživo nakon čega nam je rečeno da će obustaviti planirani prijenos što na kraju nisu ispoštovali. Svojim činom, televizija N1 dovela je Hrvatski sabor i njegove stručne službe u neugodnu situaciju budući da je stečen dojam kako smo HRT i druge televizijske kuće doveli u neravnopravan položaj što nikako ne odgovara činjenicama', kazala je tportalu Buntić Juričić.

I dodala da 'Hrvatski sabor izražava žaljenje zbog ovoga događaja te će kako bi se u budućnosti izbjeglo nepoštivanje Pravilnika, poduzeti sve mjere koje ima na raspolaganju kako bi svim medijima i nadalje omogućavao jednake i ravnopravne mogućnosti izvješćivanja i praćenja rada i aktivnosti Hrvatskog sabora i svih njegovih radnih tijela. Sabor poštuje načelo javnosti rada i ni u kom slučaju ne razmišlja o cenzuri medija te će prije poduzimanja bilo kakvih drastičnih mjera pokušati prevenirati nepoštovanje Pravilnika u pogledu prijenosa uživo sjednica radnih tijela razgovorom i dogovorom s televizijskim kućama'.

U interesu je javnosti da prati sjednice saborskih odbora koje su javne, a one to jesu prema nizu pravnih akata, opetuju s N1. 'Saborska Služba za medije sve do sjednice saborskog Odbora za medije posvećenog HRT-u nikada nije uskraćivala pravo na prijenos saborskih odbora. N1 prenosila je sjednice bez ijedne primjedbe. Uoči sjednice Odbora za medije usmeno je od televizijske ekipe N1 u Saboru zatraženo da ne prenosi sjednicu. N1 odmah je službeno uputila prigovor na takvo postupanje Službe za medije i naglasila kako ne postoje zakonske odredbe koje bi zabranjivale prijenos sjednice te kako će zbog interesa javnosti prenositi sjednicu odbora', kazao je tportalu direktor vijesti i programa televizije N1 Tihomir Ladišić dodavši i da su prije tjedan dana dopisom iz Sabora upozoreni da će 'Služba za medije ubuduće spriječiti svaku mogućnost izravnog prenošenja sjednica saborskih odbora'.

'Odmah smo zatražili mišljenje odvjetničkog ureda koji zastupa televiziju N1 i oni su također mišljenja da ne postoji odredba koja bi zabranjivala izravni prijenos sjednica saborskih odbora, i to zahvaljujući Ustavu, Zakon o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima, Pravilniku o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela te Poslovniku Hrvatskog sabora. Mišljenje odvjetničkog ureda dostavljeno je Službi za medije i Tajništvu Sabora i zatražen je hitan sastanak. N1 očekuje od Službe za medije da povuče svoju odluku o zabrani prijenosa sjednica saborskih odbora jer za takvu odluku nema uporišta', kazao je Ladišić i zaključio: 'N1 smatra takvu odluku neprimjerenom prema javnosti i njenom interesu da prati sjednice saborskih odbora koje su javne.'

Pokušava li se pod krinkom uvođenja reda novinare cenzurirati?

I nije to prvi put da je Sabor odbio interes javnosti, a nasušna je potreba, očito je, ponoviti gradivo jer je nužno s aspekta Ustavom zajamčenog prava građana na pristup informacijama da tijela javne vlasti otvore javnosti svoje sjednice i tako omoguće javnost rada čime se građani upoznaju s radom, odlukama, načinom njihova donošenja te raspravom u pogledu važnih pitanja koja su u fokusu javnosti. 'Ta dužnost obuhvaća i obvezu prethodne objave dnevnog reda, prijedloga odnosno nacrta odluka te naknadnu objavu zaključaka. To ujedno znači da tijela javne vlasti, osobito zakonodavno - parlament odnosno Hrvatski sabor, izvršna vlast odnosno Vlada te predstavnička tijela lokalnih i regionalnih jedinica (općinska i gradska vijeća te županijske skupštine) trebaju novinarima odnosno medijima kao ključnim akterima u procesu javnog informiranja, omogućiti da prisustvuju i prenose informacije sa sjednica tijela javne vlasti', podsjetila je Musa.

I također preporučila da se u skladu s mogućnostima koje pruža suvremena tehnologija, 'prenose putem interneta ili medija, kao što to redovito čine Hrvatski sabor za svoju plenarnu sjednicu i Vlada, kao i neke lokalne odnosno regionalne jedinice'. 'I nema razloga,' smatra Musa, 'da se to ne proširi i na sjednice odbora ili drugih radnih tijela, čak i usprkos tome što se rasprave na odborima ili drugim radnim tijelima tiču informacija koje nisu u potpunosti završene i stoga možda zahtijevaju slobodniji način rasprave, na što ukazuje i mogućnost da se ograniči pristup javnosti, u iznimnim slučajevima (koje treba cijeniti s obzirom na dobro koje se štiti, primjerice nacionalna sigurnost ili zaštita djece i maloljetnika).'

Iz Sabora, međutim, tvrde da su 'prostorni i tehnički uvjeti saborskih dvorana u kojima zasjedaju radna tijela, neujednačeni i nedostatni, a kako bi se svim medijima (ne samo TV kućama) omogućilo nesmetano praćenje sjednica svih medija pod jednakim uvjetima'. 'Nemoguće nam je u dvoranama bez sustava mikrofona odnosno razglasa na koji se televizijske kamere mogu spojiti kako bi se izbjeglo premještanje njihovih mikrofona od govornika do govornika koji sudjeluju u raspravi, bez dovoljnog prostora za postavljanje tehničke opreme akreditiranih televizijskih kuća (njih desetak, među kojima ima onih kojima je za prijenos potrebno postavljanje i po nekoliko kamera s pratećom glomaznom opremom) organizirati prijenose uživo pod jednakim uvjetima za sve kuće te pritom zanemariti sve ostale medije - radijske postaje, internetske portale, pisane medije uključujući i fotoreportere, koji u takvim situacijama ostaju zakinuti za ravnopravno praćenje sjednica', pobrojala je Buntić Juričić.

Dok građani i struka, pri čemu nije riječ samo o medijskom radništvu, vapi da Sabor krene (brže) ukorak sa suvremenim tehnologijama, a pogotovo kada je riječ o internetskim stranicama hrvatskog parlamenta, Zelić upozorava i na dodatne primjere 'zatvaranja vrata Sabora za koje se odlučilo njegovo novo vodstvo'. Osvrnuvši se na uvjete rada novinara koji redovito izvještavaju iz hrvatskog parlamenta, Tatjana Krajač, prekaljena reporterka Nove TV te dugogodišnja izvjestiteljica (i ne samo iz) Sabora, upozorila je u svojoj kolumni za dnevnik.hr da se 'pod krinkom uvođenja reda, novinare pokušava cenzurirati'. Primjerice, za razliku od parlamentarnih hodnika u Strasbourgu, 'novinarima, snimateljima i fotoreporterima nije dopušteno snimanje dolaska članova saborskih radnih tijela na zakazane sjednice uz objašnjenje druge strane da se stvaraju gužve u hodnicima Sabora i da se ljudi žale'.

'Ako se na ovaj način ograničava rad novinara koji trebaju biti glas javnosti i informirati građane o radu Sabora, radu njihovih izabranih predstavnika, prijedlozima i usvojenim zakonima, drugim dokumentima, što onda građani, studenti i predstavnici organizacija civilnog društva mogu očekivati? Hoće li i njima biti ograničen pristup Saboru i na taj način im otežati rad?', pita Zelić i upozorava: 'Neizvjesno je kako će se nastaviti dosadašnja dobra praksa prema kojoj su različite organizacije civilnog društva organizirale različita javna događanja u Saboru, a u smislu javnosti njegova rada treba podsjetiti i da Sabor još nije raspisao javne pozive za vanjske članove odbora.'

'Umjesto da uključi zainteresiranu javnost, organizacije civilnog društva, novinare i različite stručnjake na pronalaženju rješenja za veću otvorenost Sabora i dizanje povjerenja građana u njegov rad kao primjer drugim institucijama, Sabor se na ovaj način zatvara i šalje lošu poruku javnosti', ističe Zelić uz podsjetnik da 'kad je riječ o povjerenju građana u rad institucija, Sabor baš ne stoji najbolje'.