Prošloga tjedna Norvežani su bili jako uzbuđeni. U ovogodišnjem globalnom izvješću o sreći Ujedinjenih naroda njihova je domovina proglašena najsretnijom između 155 zemalja.

Petu godinu zaredom sreća zemalja odmjerava se prema visini BDP-a po glavi stanovnika, socijalnoj podršci, zdravstvenoj zaštiti i životnom vijeku, slobodi životnog izbora, solidarnosti i odnosu prema korupciji, a u tim kategorijama Skandinavci, Danci i Švicarci uporno zauzimaju vrh vrhova, dok je ove godine na začelju Južnoafrička Republika. Da nije sve u moći velikih, dokazuje SAD na 14., Njemačka na 16., UK na 19., Francuska na 31. mjestu. Mi smo 77., tri mjesta niže nego prošle godine, jedno mjesto bolje od Kosova, četiri niže od Srbije i petnaest niže od Slovenije. Kina je na 79. mjestu, iza Hrvatske i Kosova, te unatoč ekonomskom čudu, gradovima izniklima preko noći i Alibabi, oni danas nisu sretniji no prije 25 godina, tvrdi američki ekonomist Richard A. Easterlin, pionir u ocjenjivanju ekonomije sreće.

Kako Norvežani žive svoju srećicu? Može li se ona prepoznati i u vijestima u posljednjih mjesec-dva? U svakom slučaju, razloga za sreću imaju pripadnici LGBT-ja jer je Norveška crkva (evangelički Luterani) prije mjesec dana usvojila novu liturgiju za vjenčanja koja uključuje parove istog spola. Isti se mogu ponositi novim izvješćem Expert Marketa, portala za djelatnike u IT i srodnoj industriji, da je njihova zemlja najbolja za rad LGBT pripadnika, za razliku od najgorih Armenije, Makedonije, Azerbajdžana, Turske i Rusije. Zadovoljne također mogu biti transrodne osobe, jer Laburisti Norveške ovih dana predlažu uvođenje njihova statusa u službene dokumente.

Kažu da Norvežani svoju srećicu ne grade i ne održavaju na naftnom bogatstvu, nego unatoč njemu. Tajna je u postupnom i razumnom trošenju, da nešto ostane za sutra i za sljedeće generacije, a to traži visok stupanj međusobnog povjerenja, jasan zajednički cilj, velikodušnost, pametno upravljanje i mudre političare.

Prema podacima Yalea i Svjetskog gospodarskog foruma, Norveška je četvrta najliberalnija zemlja u koju bi se trebalo doseliti 2017. godine. Norveška je također prema zadovoljenju osnovnih životnih potreba, indeksu društvenog napretka, uvjetima za blagostanje i mogućnosti napretka proglašena petom među 20 društveno najprogresivnijih zemalja na svijetu, daleko ispred velikih zapadnih igrača Njemačke, UK-a i SAD-a. Norveška je deseta od 30 najprivlačnijih zemalja za strane studente prema mišljenju Europske unije. Mogla bi biti i prva zemlja u svijetu koja će potpuno izbaciti gotovinu do 2030. pretvarajući se u uzorno digitalno društvo...

Na popisu najsretnijih 2017. Australija je na solidnom devetom mjestu. Sretna jest, ali je zabrinuta zbog odumiranja Velikog koraljnog grebena uslijed pregrijavanja oceana, naročito nakon prošlogodišnjih ekstremno visokih temperatura. 'Groblje umjesto raja', opisuje situaciju Die Zeit. 'Blijedi, blijedi Veliki koraljni greben do izumiranja', piše ovaj tjednik o jednom od najljepših prirodnih čuda na svijetu, toliko golemom da se vidi iz svemira, toliko lijepom da vas ljepotom može ganuti do suza. Ali koralj je nježna, osjetljiva životinjica, posebno osjetljiva na najmanju promjenu temperature.

I zato Velikom grebenu i tisućama morskih vrsta koje žive u simbiozi s tom ljepotom raširenom na 350.000 četvornih kilometara, prijeti kolaps, dramatično poručuje stručnjak za istraživanje mora Terry P. Hughes u studiji objavljenoj prije nekoliko dana u časopisu Nature. 'Ovakav pomor koralja nismo očekivali u narednih trideset godina. Dvije trećine Grebena u sjevernom dijelu u rasponu od stotina i stotina kilometara ugiba ili je već mrtvo', kaže taj direktor Centra za istraživanje Grebena pri australskom sveučilištu James Cook.

Australci strahuju da će izumiranjem koralja izgubiti 70.000 radnih mjesta i milijarde dolara od turizma, što je neznatan problem u odnosu na milijune stanovnika siromašnih zemalja koji bi mogli ostati gladni, jer im je riba iz zahvaćenog područja glavni izvor hrane. Štoviše, stanje koraljnih grebena govori o zdravlju mora, bolesno more je rječiti znak pogubnih klimatskih promjena, a klimatske promjene su odgovor na divljačko uništavanje Zemlje.

Sudbina eterične ljepote australskog podmorja ovisi o disciplini velikih bljuvača stakleničkih plinova, koji se na nju obvezuju prošlogodišnjim Pariškim sporazumom. No Donald Trump ne prihvaća pariška pravila, a u igri je i australska konzervativna vlada dajući zeleno svjetlo indijskoj privatnoj korporaciji Adani za vađenje ugljena u Queenslandu, saveznoj australskoj državi sa 7.000 kilometara obale Koraljnog mora, od kuda se proteže Veliki koraljni greben. Projekt zvani Carmichael vrijedan 16.5 milijardi dolara trebao bi krenuti 2020., ali pripremni radovi su odloženi zbog žestokih prosvjeda javnosti zabrinute radi sudbine koraljnog grebena i niza kopnenih životinjskih vrsta.

Trumpova administracija kreše novac komu i gdje može. Nacionalnom institutu za zdravlje odlazi 5,8 milijardi dolara ili 18 posto manje nego prošle godine, a 900 milijuna ili 20 posto manje ide znanstvenom odjelu Ureda za energiju, čiji se laboratoriji smatraju krunskim draguljima temeljnih istraživanja u svijetu, izvještava prošloga tjedna The New York Times. Bijela kuća također predlaže ukidanje programa savezne vlade za istraživanje klime, uključujući i Agenciju za zaštitu okoliša. 'Što se tiče klimatskih promjena, predsjednik je jasan: na to više nećemo trošiti novac', citira ovaj list ravnatelja Ureda Bijele kuće za proračun Micka Mulvaneyja.

Mogu li uskraćeni znanstvenici nadglasati politički interes i veliki biznis? Ne mogu, ali mogu prosvjedovati. Oni su već prosvjedovali u Bostonu, spremaju se izići na ulice drugih američkih gradova, ali generalni 'Marš znanstvenika' priprema se u Washingtonu na Dan Zemlje, 22. travnja.

U Americi je ovih dana blizu 500.000 građana potpisalo peticiju portala Change.org kojom se traži da se i na zastupnike u Kongresu odnosi tzv. Zakon pristupačne skrbi (popularni naziv za novi Zakon o zdravstvu) po kojem će se zdravstvene usluge kupovati na slobodnom tržištu. Zašto bi kongresmeni bili 'zaštićeni medvjedi', jer im se troškovi liječenja pokrivaju sredstvima Programa za zdravstvenu zaštitu federalnih zaposlenika, pitaju potpisnici peticije. Procjenjuje se da bi napuštanjem Obaminog modela, bez zdravstvenog osiguranja moglo do 2018. ostati 28 milijuna građana.

Za to vrijeme Francuzi broje aferice kandidata za predsjedničke izbore. U tom se raspoloženju i njihova Vlada odlučila na proljetno čišćenje, pa dok predsjedničkom kandidatu Francoiseu Fillonu iz ormara izvlače navodno darovana odijela, ministar unutarnjih poslova Bruno Le Roux daje ostavku zbog zapošljavanja malodobnih kćeri u Parlamentu tijekom školskih praznika, za što su dobile 55.000 eura. Iako francuski zakon političarima dopušta zapošljavanje članova obitelji, kvaka je u tome što cure nisu u potpunosti obavile poslove za koje su bile plaćene, a radile su kao maloljetnice, utvrdila je preliminarna istraga.    

U Francuskoj školarke za vrijeme praznika mogu zaraditi 55.000 eura, a u Afganistanu 22,6 milijuna djece uopće ne ide u školu. U toj zemlji (141. na listi najsretnijih zemalja) 21 posto javnih škola ima samo jednog jedinog učitelja, 14 posto samo jednu jedinu prostoriju, 40 posto nema struje, a 28 posto škola nema ni jedan nužnik. U Indiji pak 50 milijuna djevojčica i dječaka mlađih od pet godina kasni u razvoju zbog pothranjenosti ili loše ishrane, najviše u svijetu, stoji u novoj nacionalnoj studiji o obiteljskom zdravlju, piše austrijski Die Presse.

P.S. Kako penziće otjerati s ceste? Japanci (51. na listi najsretnijih) to rješavaju na svoj način. Najveća pogrebna kuća u prefekturi Aichi vozačima starijima od 75 godina koji se službeno odreknu vozačke nudi 15 posto popusta na svoje usluge! Popust se može prenijeti na članove obitelji koji ne žive samo u Toyoti i drugim gradićima Aichija, nego i izvan prefekture, donosi agencija Kyodo. U Japanu je 2015. bilo 4,8 milijuna aktivnih vozača starijih od 75 godina, dvostruko više no desetljeće ranije. U tom se razdoblju povećao broj fatalnih nesreća koje su skrivili starci - najstariji je ušao u devedesetu. Slični se, malo manje morbidni poticajni programi nude i u drugim dijelovima zemlje, pa u  zamjenu za vozačku starčeki mogu dobiti popust na vožnju taksijem, jeftiniju ulaznicu za kupke ili nudle u pola cijene.