Situacija s cijenama plina je eskalirala.

- Došlo je do toga poskupljenja, vezano uz poslovne korisnike, građani to direktno nisu osjetili. Jesu na ostalim poskupljenjima, no kako znate, grad Zagreb nema poluge za porezne politike ili politiku cijena, to ima država. Očekujemo od države pakete koji se najavljuju, kojima će se apsorbirati rast cijena energenata te će se onda to preliti u opću inflaciju. S time se bore i sve druge članice EU-a, pojašnjava na početku gostovanja zagrebački gradonačelnik.

HEP preuzima GPZ Opskrbu

Govoreći o situaciji u Gradskoj plinari Zagreb, u odjelu Opskrba, te je li se zakasnilo sa smjenama, kaže da ne.

- Njihovi propusti se još utvrđuju, interna kontrola će utvrditi sve vrste odgovornosti za bivšu upravu Gradske plinare, ako je bilo nesavjesnog poslovanja, to je još bilo u proljeće kada su s većinom poslovnih subjekata kao kupaca napravljeni ugovori po fiksnoj cijeni, a s dobavljačima su u lipnju napravljeni ugovori po varijabilnoj cijeni, tako je došlo do te razlike. Cijene su u kolovozu i rujnu eksplodirale, na globalnom tržištu.

Na pitanje je li "najelegantnije rješenje" da HEP preuzme GPZ Opskrbu, ističe.

- Ministar Tomislav Ćorić je to spomenuo, ako će se o tome razgovarati onda se treba pogledati cjelokupna tržišna vrijednost poduzeća, sa svim potencijalima, sa svim gubicima. Ima različitih opcija. Gubici su veliki, Plinara je dobar dio apsorbirala, no ovako se dalje ne mogu gomilati gubitci. Kada bi se to prelilo na Holding, onda to dolazi u pitanje. To se ne smije dogoditi.

Što se tiče poduzetnika koji su došli u situaciju plaćati velike račune za plin, Tomašević kaže da su svi poslovni korisnici informirani još u studenom da se mogu prebaciti na druge opskrbljivače, da su neki ostali i prihvatili nove cijene, dok neki nisu. - Neki su najavili tužbe, a za sada ih još nema. Da je situacija dobra - nije. Ona je djelomično rezultat individualne odgovornosti bivše uprave, ali i globalnih okolnosti. U cijeloj EU opskrbljivači odlaze u stečaj i bankrot.

Tomašević objasnio skupe vrećice

Vjerojatno slijedi i poskupljenje komunalnih usluga. Vrećice koje će prodavati ZG Holding bit će značajno skuplje, a postavlja se i pitanje na koji će se naći kontrolirati oni koji će na nelegalan način odlagati otpad.

- Ovo je model za koji smatramo da je najpravedniji, indivdualizira odgovornost za količinu odloženog miješanog otpada. Problem je u višestambenim zgradama, kojih je najviše u Zagrebu, mi od 400 tisuća korisnika, 3/4 imamo u višestambenim zgradama. Odlučili smo se na model koji imaju neki austrijski, belgijski i švicarski model, a radi se i tome da cijena usluge ne bi otišla u nebo. Fiksni se dio cijene plaća sada manja od prosječne cijene kućanstva koje plaćaju za odvoz otpada. Na tu bi fiksnu cijenu građani kupovali vrećice, 4 kn za 20l ili 8 kn za vrećicu od 40l. Oni kroz cijenu vrećice plaćaju samu uslugu. Moći će odlagati miješani otpad samo u tim vrećicama.

Tvrdi da će sve ovo skupa financijski motivirati građane da što više odvajaju jer će onda i manje plaćati.

- Što se tiče kontrole, ona je izazov. Vjerujemo da će na kraju biti malo kazni. Idemo na edukaciju, informiranje, idemo na jedan duh da je zapravo i javni prostor, koji sada izgleda kako izgleda, da šteti svima nama, izgledu grada, prolaznosti nogostupa, sva taj broj spremnika, mislim da je svima u interesu da spremnike maknemo s javnih površina. Interes je da oni budu pod kontrolom vlasnika, iznimno da budu na javnim površinama, ali da opet budu pod kontrolom vlasnika. Cilj je da se ne kontaminiraju već odvojene sirovine. Kada netko odvoji papir da netko ne ubaci meso u taj spremnik. Ista je stvar za biootpad. Spremnici za miješani otpad, u njih će ići vrećice koje će se plaćati. Odluke donosimo kako bi se usuglasili sa zakonom kao i sve druge jedinice lokalne samouprave.

"Zagreb nije postao preskup, pazimo na socijalno najugroženije"

Rast cijene plina, struje, inflacija, maksimalni prirez - postaje li život u Zagrebu preskup za hrvatski standard?

- Ne. Ono što mogu reći da u svim ovim stvarima pazimo na socijalno najugroženije. Grad će, kada govorimo o otpadu, plaćati dio za socijalno ugrožene. Danas je prezentirano u poslovnom planu, stabilizacija Holdinga. To neće biti lagano, plan je vrlo ambiciozan, ali naslijedili smo što smo naslijedili. Govorimo o 3,8 milijardi kuna duge koji dospijevaju ove i sljedeće godine - u tvrtki koja ima gotovo toliki godišnji prihod.

Kaže da se govori zato i o smanjenju broja administrativnog osoblja u Zagrebačkom holdingu, da 27% zaposlenih radi na administrativnim poslovima, a da je to puno više od standarda koji je nekih 15-ak posto.

- Napravit će se ono što je ključno, da Holding konačno postane Holding jer on trenutno uopće nije Holding niti po čemu. Svaka podružnica ima svoje računovodstvo, pravne poslove, javnu nabavu. To će se centralizirati, dovest će do dodatnih ušteda i efikasnosti. Prvi cilj je stabilizirati Holding, a dugoročno, kroz nekoliko godina je ideja da se novostvorena vrijednost vrati kroz veću kvalitetu usluga građana, a ako će biti moguće i kroz pojeftinjenje cijena, zaključuje.