U prošloj godini kroz Split je prošlo 3,12 milijuna putnika, tek dvjestotinjak tisuća manje nego kroz Zagreb, a razlika se smanjuje iz sezone u sezonu i realno je očekivati da će se uskoro potpuno istopiti. U ovoj zračnoj luci ipak nastupaju skromno i ne zamaraju se tom statističkom utrkom: više vode računa o dovršetku svog projekta desetljeća i slažu kockice za skoro preseljenje. Narodskim rječnikom, njihova nova kuća je gotova i sada još samo još treba srediti zidove i unijeti namještaj.

Najimpresivnija je svakako glavna dvorana kružnog oblika, radijusa gotovo pedeset metara, iz koje pogled seže na šaltere za prijavu s jedne strane, prostor za odlaske nešto dalje te sklop ugostiteljskih objekata i promatračnica na gornjim etažama. Po ideji arhitekta Ive Vulića, iznad njih nalazi se kupola s drvenom konstrukcijom te se po svojoj složenosti može smatrati gotovo pa skulpturom, a nešto dalje i 'kontrakupola' što se nadvija nad unutrašnjošću. Premda prostran, novi splitski aerodrom očito će biti vrlo kompaktan i logičan, a naši domaćini diskretno nam daju do znanja da su iskoristili poziciju u kojoj nisu baš sve podredili profitu - pa su tako uredili i veliki prostor za ostakljeni vidikovac, odakle će se moći promatrati slijetanje i polijetanje aviona te se kroz staklo na nekoliko mjesta iznova opraštati od putnika.

Zračna luka Split ima znatno veći profit od svojih konkurenata i lani je on iznosio oko 150 milijuna kuna bruto, što joj je nakon nekoliko godina sjajnog poslovanja omogućilo da sama financira svoju ekspanziju. Uz stari terminal, veličine oko 11 tisuća kvadrata, podignut je novi s oko 36 tisuća četvornih metara, a nakon što on ovog ljeta profunkcionira, i stari će se obnoviti pa će se sve skupa spojiti u kompleks koji će zadovoljavati potrebe za idućih barem deset do petnaest godina. Za ovu investiciju djelomično je uzet kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), no samo kako bi se osigurala dinamika plaćanja izvođačima: vrlo brzo on će biti prijevremeno otplaćen i aerodrom će ponovno postati jedna od rijetkih tvrtki bez kreditnih zaduženja.

'Već godinama sustavno otkupljujemo okolno zemljište i dugoročno pripremamo nove investicije: nakon terminala slijedi temeljita rekonstrukcija uzletno-slijetne staze, zatim proširenje stajanke za zrakoplove, a onda i izgradnja 'rulnice', paralelne staze uz samu pistu', obavještava nas vodič za ovu priliku, pomoćnik direktora Zračne luke Pero Bilas. Od njega doznajemo i zgodan detalj: premda je cijela okolna zona rezervirana za širenje aerodroma, baš nijednu česticu zemljišta nisu otkupili na silu, preko izvlaštenja.

'Željeli smo biti pošteni prema bivšim vlasnicima koji su oduzimanjem svog zemljišta prije pedesetak godina jednom već bili oštećeni', kazuje nam Bilas.

Putničko iskustvo na novom splitskom aerodromu započinjat će znatno južnije nego dosad, s 'donje' strane Kaštelanske ceste, gdje je osim velikog parkirališta kapaciteta 900 vozila izgrađen autobusni terminal s 49 mjesta. U njegovoj unutrašnjosti nalazit će se rent a car agencije, razni uredi i ugostiteljski sadržaji, a do glavne zgrade vodi zatvoreni most dugačak 120 metara s pokretnim trakama u oba smjera. S plafona vise stotine stiliziranih ptica, pa prostor zbilja djeluje toplo, humano.

Na drugom kraju mosta (ili tunela, kako hoćete) putnici izlaze u glavni prostor u kojem se križaju svi putovi - desno za check-in, gore za ispraćaje i odlaske, lijevo za dolaske. Trideset šaltera već je potpuno opremljeno, treba ih tek ušminkati.

'Općenito, sva oprema terminala postavljena je, testirana i spremna za upotrebu, treba samo obaviti završno čišćenje prašine. Naš kapacitet bit će oko tri tisuće putnika po satu, dakle bez problema ćemo opsluživati najmanje pet milijuna godišnje', govori nam Bilas. Potom nas vodi u utrobu aerodroma, u kojoj se nalazi vjerojatno najvažniji dio cijelog pogona - sustav za rukovanje prtljagom, srce svake zračne luke. U Splitu su neskriveno oduševljeni ovim dijelom investicije vrijednim 55 milijuna kuna, koji su sami kupili od ugledne nizozemske tvrtke, a tu su i dva moćna rendgena američke proizvodnje.

Bilas nam je detaljno demonstrirao putovanje jednog kofera i, bez zamaranja tehničkim detaljima, reći ćemo da zbilja izgleda impresivno: cijeli proces je automatiziran, s nekoliko dodatnih točaka za pregled prtljage koju rendgeni označe sumnjivom. Koferi od check-ina putuju kilometrima dugim stazama i automatski se raspoređuju na lokaciju za ukrcaj u zrakoplove, a u suprotnom smjeru također automatski izlaze na pet velikih 'karusela', pokretnih traka pokraj kojih ih čekaju vlasnici.

'Putnici govore, a koferi ne, pa nam je bilo vrlo važno u svakom trenutku znati gdje se koji nalazi i kamo treba ići', objašnjava nam Bilas.

Popeli smo se i na gornju etažu, za odlaske, te smo prošli kroz sedam novih linija za pregled - također automatiziranih i s nizom zgodnih detalja, od toga da sustav ima 'kutiju za paniku' u koju smješta komad prtljage u kojoj je otkriven eksploziv, do činjenice da više neće biti potrebe za potezanjem i nosanjem onih podmetača u koje se odlažu osobne stvari. Ostavlja se dojam da će sve teći znatno brže i jednostavnije.

'A ovdje, u glavnom prostoru uz gateove za ulazak u avione, više ne bi trebalo biti onih gužvi, pa čak ni u srcu ljeta', radostan je naš vodič. Uz šest izlaza, naime, nalazit će se ukupno 1200 mjesta za sjedenje, a s još petstotinjak u raznim ugostiteljskim objektima to će biti više nego dovoljno za horde putnika koji nahrupe u Split svake godine. Duty free dućani bit će točno četiri puta veći nego dosad, a plan je u njima imati najmanje pedeset posto hrvatskih proizvoda. Svi će biti pod upravljanjem same zračne luke, koja će koncesionarima možda prepustiti tek kakav kafić ili manju trgovinu na prostoru autobusnog kolodvora.

'Dosadašnje stope rasta prometa od 15 ili 20 posto godišnje nisu realne i treba očekivati da će se idućih godina one vratiti na uobičajenih pet do deset posto. Bit ćemo spremni na sve opcije i u svojim planovima prije svega pazimo na održivost poslovanja', objašnjava naš sugovornik.

Za Split će ovog ljeta letjeti preko pedeset kompanija na redovnim linijama za preko stotinu destinacija. Premda je i dosad unatoč gužvama to dobro funkcioniralo, rekli bismo da se svojim malenim aerodromom ovaj grad više neće sramotiti, dapače.