izvještaj pravobraniteljice

Tragično stanje hrvatskih zatvora: Spava se na podu, jede samo žlicom, ali to nije najgore

10.04.2024 u 18:25

Bionic
Reading

Zatvor je uz bolnicu i groblje mjesto na kojem čovjek za života ne želi završiti. Premda nisu najgori na svijetu, hrvatski zatvori daleko su od idealnih mjesta za boravak iza rešetaka. Manjak prostora, odnosno prenapučenost te neadekvatni uvjeti za boravak svih koji su se ogriješili o zakone temeljni su problem zatvorskog sustava

Potvrđuje to i izvještaj pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2023. godinu, koji je koncem ožujka upućen u Hrvatski sabor. U njemu se navodi da je 'stanje u zatvorskom sustavu u najvećoj mjeri neizmijenjeno, a nažalost i pogoršano u odnosu na prethodne godine'.

Iako su, piše pravobraniteljica, poduzete aktivnosti radi unaprjeđenja materijalnih uvjeta smještaja, prvenstveno adaptacije prostora za smještaj zatvorenica Kaznionice u Požegi, prenapučenost je i dalje jedan od najvećih problema.

Prema podacima Vlade RH iz siječnja 2024. te podacima Ministarstva pravosuđa, tijekom 2023. godine u zatvorskom sustavu boravilo je 1607 osoba više nego 2022. godine.

A zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja Ustavni sud RH je lani u više navrata utvrdio povrede prava zatvorenika. Prema ocjeni Ustavnog suda, riječ je o uvjetima koji predstavljaju ponižavajuće postupanje, odnosno postupanje koje ne odgovara pravnom standardu poštovanja dostojanstva osuđenika.

I Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u nekoliko predmeta protiv RH utvrdio je povredu zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja.

Posebnu pozornost izazvale su dvije presude u kojima je uz ponižavajuće utvrđeno i nečovječno postupanje prema osobama koje su boravile u zatvorskom sustavu (Vukušić protiv Hrvatske i Miljak protiv Hrvatske). Dodatno, u predmetu Miljak i zbog neprovođenja učinkovite istrage incidenta u kojem su pravosudni policajci istražnom zatvoreniku nanijeli teške ozljede.

Kvaliteta zdravstvene zaštite zatvorenika te njena nedovoljna dostupnost i dalje je velik problem. Obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite još uvijek nije uređeno, a nisu riješeni dugogodišnji sustavni problemi.

Pravobraniteljica u izvještaju navodi da i dalje manjka zaposlenih službenika (pravosudnih policajaca, zdravstvenih radnika, službenika na poslovima tretmana zatvorenika), a mala zainteresiranost za zapošljavanje u zatvorskom sustavu otežava taj problem.

'Povećanje broja zatvorenika ne prati povećanje broja zaposlenih. Tako je primjerice u 2022. godini na jednog pravosudnog policajca bilo 2,7 zatvorenika, dok je u 2023. godini taj omjer porastao na 2,9', navodi se u dokumentu.

Ured pravobraniteljice otvorio je 156 predmeta po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, u kojima su razmatrane povrede prava osoba lišenih slobode. Najviše pojedinačnih pritužbi podneseno je zbog zdravstvene zaštite, na uvjete smještaja i na postupanje službenika.

Uočava se povećanje pritužbi na nedovoljnu dostupnost liječnika. Sve su češće pritužbe zbog bezuspješnog traženja psihijatrijskih pregleda, primjerice konzultacija s psihijatrom radi smanjenja ili promjene propisane terapije.

Ured je zaprimio i pritužbu sedmorice istražnih zatvorenika zatvora u Zagrebu koji su se požalili jer su dobili informaciju da će u njihovu sobu biti smještena još jedna osoba.

'…temelj naših ljudskih prava i dostojanstva su povrijedili jednom previše, žele nas napuniti osmim čovjekom u sobi od 18,7 m2… zid WC-a nije zagrađen, nego je otvoren, vidiš čovjeka prilikom vršenja nužde… prozori propuštaju vlagu i hladnoću. Kada pada kiša, curi kroz prozore (...) iz zida u WC-u izbija voda, negdje je pukla cijev, sa stropa isto curi voda, direkt ispod svjetla (…) ne tražimo puno, samo da nas ostane sedam, što isto nije prihvatljivo, ali već kad se donekle slažemo, neka tako ostane', stoji u jednoj od pritužbi koje je zaprimio Ured pravobraniteljice.

'U ispitnom postupku provedenom u zatvoru utvrdili smo da su u sobi površine 21,10 m2, odnosno 19,12 m2 bez sanitarnog čvora, bila smještena osmorica istražnih zatvorenika. Svatko je imao na raspolaganju samo 2,39 m2 osobnog prostora, a kretanje u sobi je u velikoj mjeri bilo onemogućeno. Osim dva sata šetnje, nisu imali drugih aktivnosti te su 22 sata dnevno provodili u sobi', navedeno je u izvještaju.

Pored nedostatka osobnog prostora, u sobi je bilo izrazito hladno zbog kvarova sustava za grijanje koji nisu bili otklonjeni zbog nedostatka rezervnih dijelova. Jedan prozor u sobi bio je djelomično otvoren jer sanitarni čvor nije posve odvojen od ostatka sobe, a vani je u vrijeme obilaska zatvora bilo svega 4 stupnja. Sličnu situaciju pravobraniteljica je zatekla u zatvoru u Rijeci.

'Sobe su zapuštene, a zidovi su oštećeni od vlage. Sanitarni čvorovi su derutni, podovi oštećeni, a ormarići za osobne stvari potrgani, izgrebeni i hrđavi. Zatvorenici koji tamo duže borave navodili su da je u ljetnim mjesecima neizdrživo vruće, da je zagušljivo i smrdi. Ovakve uvjete posebno teško podnose nepušači, koje zbog prenapučenosti nerijetko smještaju s pušačima', stoji u izvještaju.

Nečovječno postupanje u zatvorskoj bolnici u Zagrebu

Ured pravobraniteljice postupao je i po pritužbi zatvorenika koji je u zatvoru u Bjelovaru pokušao suicid vješanjem, no pravodobnom reakcijom pravosudnih policajaca u tome je spriječen. Nakon incidenta odveden je na pregled u vanjsku bolnicu, koja je preporučila njegovo daljnje liječenje u zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Zbog popunjenog ukupnog smještajnog kapaciteta bolnice, zatvoreniku je zakazan samo termin za konzilijarni pregled u psihijatrijskoj ambulanti i to tek dva dana kasnije.

Službenici Odjela osiguranja u zajedničku kupaonicu zatvoreničkog odjela unijeli su krevet za koji su zatvoreniku vezali ruke i noge. Za vrijeme vezanja, koje je trajalo 12 sati, na krevetu nije bilo madraca ni posteljine. Pri tome zatvorenik boluje od astme te ima evidentirane epileptične napade.

Hrvatski zatvori Izvor: Screenshot / Autor: Ured pučke pravobraniteljice

'Do sada utvrđeno jasno upućuje da se radi o nečovječnom i ponižavajućem postupanju. Iz dokumentacije zaprimljene u ispitnom postupku utvrdili smo da se u zatvoru u Bjelovaru na isti način postupalo prema još jednom zatvoreniku. Iz toga zaključujemo da se ne radi o izoliranom slučaju', smatra Ured pravobraniteljice i dodaje kako je riječ o 'apsolutno neprihvatljivom postupanju koje je rezultat brojnih sustavnih problema'.

Osijek najviše prenapučen, od pribora se dobiva samo žlica

Ured pravobraniteljice tijekom obilaska zatvora u Osijeku, u kojem je problem prenapučenosti najizraženiji, zabilježio je da je u jednoj sobi površine 25 kvadratnih metara bilo smješteno 12 istražnih zatvorenika, što znači da su imali dva kvadratna metra osobnog prostora. Slična situacija je i u drugim sobama, primjerice u sobi površine 17 kvadratnih metara bila su osmorica istražnih zatvorenika te su na raspolaganju imali 2,1 kvadratni metar osobnog prostora.

Situacija s prenapučenosti nije ništa bolja ni u zatvoru u Karlovcu, čija je popunjenost tijekom obilaska bila 180 posto. O razmjerima prenapučenosti govori činjenica da tijekom obilaska dvije osobe nisu imale krevet, nego su spavale na madracima na podu.

'U zatvorima u Karlovcu i Osijeku od pribora za jelo dobiva se samo žlica, što je protivno Pravilniku o standardima smještaja i prehrane zatvorenika', navodi se u izvještaju.

Zatvorenici su kazali da veće komade mesa trgaju zubima ili rukom. 'Kako nekim zatvorenicima nedostaje nekoliko zubi, a pojedincima i veći broj, otežano im je jedenje većih komada mesa samo žlicom', stoji u izvještaju.

Tijekom obilazaka Ured je proveo anonimnu anketu među 134 zatvorenika o aktivnostima te vremenu koje tijekom dana provode izvan soba. Gotovo svi anketirani na otvorenom prostoru dnevno mogu boraviti dva sata u šetnji, a ostalo vrijeme provode u sobi. Veliko nezadovoljstvo u kaznenim tijelima u Lipovici - Popovači i Karlovcu proizlazi zbog neomogućavanja rekreacije i bavljenja sportom.

'Nisu organizirane nikakve aktivnosti osim ležanja u sobi i fizičkog propadanja', naveli su zatvorenici. U zatvoru u Osijeku situacija je drugačija, za vrijeme šetnje na velikoj šetnici mogu igrati košarku ili nogomet te koristiti teretanu. Vrijeme koje ne provedu u šetnji ili spavanju provode nestrukturirano.

'Ležim jer nema mjesta za kretanje', 'Gledam TV preko dana, a kad ugase struju, gledam u zid', 'Moram biti zatvoren 24 sata u sobi, trune mi duša, tijelo i srce od bola, koliko ova četiri zida mogu boliti', napisali su zatvorenici u anketi.

U planu Ministarstva pravosuđa je gradnja tri nova kaznena tijela (Gospić, Sisak i Osijek), čime bi se kapaciteti povećali za 1200 mjesta.

Zatvor u Osijeku Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric/PIXSELL