Indikativno je da se zakon ne bi odnosio na državne i lokalne službenike, jer njihova radna prava uređuju posebni zakoni, nego samo na realni sektor; prepušten na milost, društvenu odgovornost i mogućnosti poslodavaca. Tako bi se iz minimalaca obespravljenih radnika i dalje punio proračun za državni aparat, navodi dnevnik.

Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19 poslodavcima bi omogućio smanjivanje plaće pravilnikom o radu do minimalca i ukidanje prava na isplatu jednokratnih materijalnih prava (otpremnina), mogućnost jednostranog isključenja odredbi kolektivnih ugovora koje se odnose na materijalna prava, skraćivanje radnog vremena uz ugovaranje niže plaće, otpuštanje prije isteka ugovora, rad od kuće, smanjenje naknade plaće zbog prekida rada zbog epidemije.

Spominje se i pravo da poslodavac donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana, odlučivanje o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, isključenje obveze savjetovanja i traženja suglasnosti radničkog vijeća i isključenje obveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava odgovaraju da razmatraju sve moguće scenarije o kojima će prije primjene i izlaženja u javnost razgovarati sa socijalnim partnerima, donosi Večernji list.