Sam Klisović odmah na početku naglašava da nije riječ ni o kakvim povjerenicima ni novim radnim mjestima, već o djelatnicima MVEP-a, kontakt osobama koje su od 0 do 24 sata na raspolaganju da bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj. Kontakt osobe na raspolaganju su stranim investitorima u slučaju bilo kakvih problema s domaćom birokracijom, ishođenjem dozvola, tumačenjem poreznih pravila i sličnog.

'Za sada smo imali pet zahtjeva i svi su riješeni', iznosi podatke Klisović. Na prvom sastanku u organizaciji MVEP-a sudjelovalo je sedam tvrtki, a planiraju se sastanci s još dvije grupe investitora. Naredni je već 26. lipnja. Direktne investicije u Hrvatsku već godinama su u slobodnom padu, a prošle godine dotaknule su samo dno. Osnovni problemi su, u tome su složni svi koji su ikad pokušali poslovati u Hrvatskoj, raširena korupcija, prevelika birokracija i pravna nesigurnost, posebno na lokalnoj razini. Na probleme često upozoravaju strani veleposlanici u Hrvatskoj, posebno iz zemalja koje već imaju značajnije investicije, poput Austrije, Njemačke ili SAD-a, ali osim lijepih riječi, ništa se značajno ne mijenja. Ovim projektom, koji je dio šire gospodarske diplomacije, u MVEP-u žele pomoći stranim investitorima u Hrvatskoj.

Klisović objašnjava da su investitorima pomagali sakupiti razne vrste potvrda ili protumačiti propise, a jednoj tvrtki pomogli su pri vađenju potvrde o nekažnjavanju prave osobe.

'Tvrtka je željela sudjelovati na tenderu vrijednom 30 milijuna dolara, ali nije mogla jer je uvjet bio prilaganje potvrde o nekažnjavanju pravne osobe', prenosi Klisović. Iz tvrtke su se obratili za pomoć Ministarstvu jer su smatrali da je s njima sve čisto, a potvrdu nisu mogli dobiti jer su bili oglobljeni zbog problema s deklaracijom proizvoda. 'Radilo se o omaški jer je špediter unio pogrešan broj na deklaraciji. Nakon intervencije sve je riješeno i tvrtka se mogla prijaviti na natječaj', kaže Klisović.

Za sada uglavnom pomažu stranim investitorima u Hrvatskoj koji su već investirali u neku našu tvrtku ili je riječ o tvrtkama s miješanim hrvatsko - inozemnim udjelom u vlasništvu.

Osim potvrdama, u ovom kratkom vremenu od kada je uvedena kontakt osoba bavili su se i pitanjima vezanima za državno vlasništvo. Pomogli su jednoj tvrtki oko traženja prava služnosti za eksploataciju mineralnih sirovina na tlu u vlasništvu države. 'Obratili su se MVEP-u kako bi se njihova višemjesečna traženja donekle ubrzala, a što je nakon djelovanja kontakt osobe ubrzo riješeno', objašnjava Klisović.

Klisović navodi i primjer tvrtke koja je tražila rješenje za poteškoće oko zapošljavanja invalida, na što su obvezni zakonom. 'Postoje mogućnosti za određena izuzeća, međutim, nisu dublje proučili zakonodavstvo pa smo im ukazali na to', kaže.

Imali su i primjer kada je tvrtka tražila podršku jer nisu znali tko je nadležan za ishođenje određene dokumentacije potrebne za novu zgradu. 'Nisu se snalazili u šumi propisa i institucija, od lokalne uprave nadalje, te smo im pomogli s usmjeravanjem na prave sugovornike', navodi Klisović.

Uglavnom, investitori im se jave, pa nakon što u MVEP-u kontakt osoba prouči njihov upit i opravdanost zahtjeva, djeluje prema nadležnim institucijama kako bi se potrebno što prije ishodilo ili riješilo, a sve u cilju uspješne krajnje realizacije investicije. 'Naravno, sve mora biti u skladu sa zakonom', upozorava Klisović.

Namjere odgovornih u MVEP-u svakako su bile dobre kada su željeli izići u susret investitorima koji su se suočili s određenim problemima u Hrvatskoj, ali prije svega je riječ o kozmetičkom potezu koji neće promijeniti opći dojam zemlje neprivlačne stranim ulaganjima. Hrvatskoj su potrebne korijenite promjene cijelog sustava i odnosa prema investitorima, a ne manje korekcije.