Veleposlanstvo SAD-a u suradnji s Vladom organizira niz radionica kroz koje bi Hrvatska trebala razmijeniti svoja iskustva o pregovorima s EU-om s ostalim zemljama regije. Cilj je pomoći ostalim zemljama na Balkanu da se što bolje pripreme za ulazak u EU. Na radionicu u Ministarstvu pravosuđa pozvani su državni odvjetnici Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.

'KRIMINAL NEMA GRANICA, NE SMIJEMO IH IMATI NI MI'

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da je projekt iznimno značajan za stvaranje međunarodnog okvira za suradnju na suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije. 'Svi znamo da organizirani kriminal nema granice, a kad si mi međusobno postavimo granice, onda imamo problem. Gdje god možemo, naše institucije zajedno surađuju', rekao je Miljenić.

Rekao je da je Hrvatska u pregovorima s EU-om prošla kroz niz reformi, ali ističe da na razmjenu iskustava sa zemljama u regiji ne gleda jednostrano: 'Sva naša iskustva su dragocjena i trebaju se međusobno razmjenjivati. Ne mislim da smo mi bolji ili da trebamo sada nekoga podučavati, trebamo se podučavati zajedno', kaže Miljenić.

Osvrnuo se i na nužne izmjene Zakona o kaznenom postupku koje je naložio Ustavni sud i rekao da će se u izmjenama pridržavati zaštite ljudskih prava, ali da neće dopustiti da se u izmjenama izgubi alat u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala: 'Nećemo spuštati standarde koje smo do sada ostvarili na području učinkovitosti', rekao je Miljenić.

'HRVATSKA KAO ČLANICA EU-a IMA VEĆU ODGOVORNOST...'

Američki veleposlanik Kenneth Merten rekao je da projekt za pravosuđe u regiji (koji je započeo prošle godine u rujnu, op.a.) ima za cilj osigurati korisne i praktične informacije policiji, tužiteljima, sucima i ostalima u pravosudnom sustavu te stvoriti regionalnu platformu u kojoj će zemlje međusobno dijeliti iskustva i unaprijediti koordinaciju i prekograničnu suradnju.

'Hrvatska, kako najnovija članica Europske unije, sada ima veću odgovornost da zajedno s članicama EU-a i susjednim zemljama radi na otkrivanju kriminalnih aktivnosti. Nadam se da kao prijatelji možemo zajedno proširiti našu podršku i biti partneri sa svim zemljama u regiji kako bismo postigli zajedničke ciljeve', rekao je Merten.

BAJIĆ: PITALI SMO SE ČEMU SVE TO?

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da su pitanja jačanja kaznenopravnih institucija i vladavine prava u regiji te međunarodna suradnja u suzbijanju organiziranog kriminala pitanja o kojima se mora stalno razgovarati. 'Pretpostavka za sve ostalo je jačanje vladavine prava. Bez toga institucije u ovoj regiji ne mogu funkcionirati i dati rezultate koji se od nas očekuju', rekao je Bajić.

Priznao je da su pregovori s EU-om u poglavljima 23 i 24 znatno opterećivali Državno odvjetništvo: 'Bili smo skloni zaključivanju - čemu sve to kad ionako sve to znamo? Institucije postoje i ništa novo se ne može izmisliti u tom pravcu... Međutim to nije točno. Kroz te pregovore mi smo se sami mijenjali i uz pomoć partnera i monitoringa, stručnjaka iz Europske komisije, unaprijedili smo naš sustav, tako da sada potpuno ravnopravno, kao punopravna članica EU-a, možemo sudjelovati u svim aktima i ravnopravno se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala', kaže Bajić.

HRVATIN ZEMLJAMA REGIJE: NEĆEMO VAM DOCIRATI

Moram priznati - trebalo nam je dugo vremena za one porođajne muke da sami shvatimo da neke stvari nisu bile dobre i da se puno toga u sustavu može promijenitiali i to smo konačno razumjeli', rekao je Bajić.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin parafrazirao je predsjednika Ivu Josipovića i rekao da je Hrvatska ulaskom u EU doista napravila velik posao na području reforme pravosuđa, ali i rekao da time nije stekla pravo da bilo kome bude tutor: 'Naprotiv, bit ćemo suradnici kao do sada', rekao je Hrvatin i dodao da se nikada prema čelnicima zemalja regije u razmjeni iskustava neće odnositi s 'docirajuće razine'.