'Ideja projekta je prikupiti virtualni fundus predmeta i osobnih priča Trešnjevčana i Trešnjevčanki te svih koji su u nekom trenutku bili vezani uz Trešnjevku, bilo da su u kvartu živjeli, radili, školovali se, išli na zbor, neku drugu aktivnost ili na neki drugi način bili vezani uz kvart te mogu ispričati neki dio njegove povijesti', objašnjava jedna od koordinatorica projekta, Dunja Kučinac iz Udruge BLOK.

Dodaje kako je cilj stvoriti fundus koji će pričati priču o povijesti kvarta, ali iz perspektive samih ljudi koji su živjeli i radili u njemu. 'Zato taj naziv projekta ima i svoj 'mali' naziv - izgradnja odozdo, što znači da ga grade sami susjedi i susjede', dodaje.

Projekt se provodi, kako navodi, u partnerstvu s udrugama Centar za mirovne studije, SF:ius i K-zona te Tehničkim muzejom Nikola Tesla, od kojih svaki ima određenu ulogu u naglašavanju upravo tog povijesnog narativa koji će biti ispričan iz perspektive ljudi.

Fotografijama u osobnu priču

'Udruga K-zona istražuje žensku povijest Trešnjevke, a Centar za mirovne studije migracije na Trešnjevku, odnosno migracije koje su bile vezane potragom za poslom. Istražuje se i povijest Trešnjevke kao radničkog kvarta i povijest antifašističkog pokreta. To će biti okvir što će dati kontekst ovim pričama koje ćemo tek skupiti', kaže.

Dosad su sakupili velik broj fotografija i predmeta jer su građani Trešnjevke prepoznali ovaj projekt te se uključili u njegovu provedbu.

'Čini nam se da je to izazvalo velik interes u kvartu, a kako projekt odmiče, tako nam se javlja sve više ljudi i nekako je sad cijela priča zaživjela, pa očekujemo puno veći odaziv susjeda', ističe Barbara Gregov, još jedna koordinatorica projekta iz udruge BLOK.

Najviše ima fotografija jer, kako kaže, to je ljudima najlakše donijeti. U zbirci se zato već mogu pronaći obiteljske fotografije Trešnjevčana, fotografije starog Samoborskog kolodvora u Adžijinoj ulici te fotografije iz prve trešnjevačke radnje Foto Ivica, koja se nalazi u današnjoj Ozaljskoj, tadašnjoj Končarevoj ulici. Zatim su tu različiti predmeti poput odjeće i znački iz trešnjevačkih tvornica, kao što je crveni ženski kaput iz tvornice Vesna, uniforma Trešnjevačkih mališana, razni dokumenti, novinski članci te kinoulaznice.

'Ideja je da iza svakog tog prikupljenog predmeta kroz osobnu priču dobijemo ulaz u širu povijest kvarta, pa imamo zaposlene i istraživače koji kreću od tih osobnih priča te grade nekakav narativ o kvartu', objašnjava Gregov.

Dodaje kako im je zanimljiva priča koja se krije iza ilustracije trešnjevačkog slikara Matije Pokrivke.

Riječ je o crtežu koji prikazuje križanje Nove ceste i Vukovarske, tadašnje Lenjingradske i Ulice proleterskih brigada, a na njemu se vidi i izgradnja Zagrepčanke. Crtež su radnici Name 1973. godine poklonili radnom kolektivu Međimurske trikotaže (MTČ-a) povodom 50. godine poduzeća, a pronađen je u skladištu tvornice.

Tu je i priča o kinu Triglav u Okićkoj ulici.

'Zanimljiv nam je bio raspon filmova koje su ljudi gledali, od partizanskih klasika kao što su 'Sutjeska' i 'Kozara' do 'Kralja lavova' i 'Draga, smanjio sam djecu' - selekcija programa u kinu bila je dosta zanimljiva', ističe.

Inspiracija u istočnom Harlemu

Ideja za pokretanjem muzeja susjedstva rodila se, objašnjavaju naše sugovornice, u BLOK-u, udruzi koja djeluje na Trešnjevci već četiri godine te se kroz filmske i radioprograme i izložbe bavi povijesti i sadašnjosti ovog kvarta, a inspiracija su im muzeji susjedstva u drugim državama kao što su Velika Britanija, Nizozemska, SAD, Kanada i Južnoafrička Republika.

'Ono što im je zajedničko to je da se javljaju u siromašnim radničkim ili u crnačkim i latinoameričkim četvrtima, odnosno u zajednicama čija povijest najčešće nije predstavljena u nacionalnim muzejima i institucijama te najčešće onda dolazi kao potreba same zajednice da zabilježe svoju povijest', objašnjava Kučinac.

Kao primjer navodi muzej u istočnom Harlemu u New Yorku pod nazivom El Museo Del Barrio, koji prikazuje umjetnost Latinoamerikanaca, a inicijativa je došla od roditelja u tom kvartu koji su htjeli da se u nastavu u lokalnim školama uklopi i latinoamerička povijest.

'Ustvari, i sama Trešnjevka nastala je kao radnički kvart između dva svjetska rata, kao naselje za radnike koji su dolazili raditi u tvornicama, a kojih je bilo jako puno na ovom području, pa smo to nekako povezali', dodaje Gregov.

Ističu kako Trešnjevka, s obzirom na to da je najveći zagrebački kvart, zapravo nema dovoljnu kulturnu infrastrukturu.

'Postoje Centar za kulturu Trešnjevka, kazalište i knjižnica. Nema kvartovskog kina, koje je prije postojalo, i ideja je ovog muzeja da daje neki dodatni kulturni sadržaj koji bi bio baš za susjede', navodi Kučinac.

Objašnjavaju da fizičkog muzeja trenutno nema i da se tek pripremaju planovi za njegovo osnivanje.

Prvo virtualni, pa fizički muzej

'To su jedini resursi koje imamo, dakle samo web stranicu. Zato smo i htjeli predstaviti javnosti što će to biti, ali do kraja projekta potrudit ćemo se poduzeti sve što možemo da pripremimo stvari tako da budu spremne za osnivanje i fizičkog muzeja', govori Gregov.

Imaju organiziran tim arhitekata koji rade na izradi idejnog rješenja tog muzeja i istražuju prostor čitave Trešnjevke kako bi do kraja projekta našli ideje i potencijalne lokacije. 'Realizacija bi trebala uslijediti u nekoj idućoj fazi jer je to i naša želja, pa ćemo vidjeti kad će se to dogoditi', kaže.

Planiraju određeni model upravljanja muzejom u koji će se moći uključiti i susjedi, odnosno žele da to bude prostor u koji će svi moći dolaziti te će biti besplatan i dostupan za njih.

'U budućnosti ne bismo htjeli da to bude muzej koji će imati samo stalni postav, nego da to bude mjesto okupljanja zajednice, program u koji se ljudi mogu uključiti', zaključuju.

Organizirat će i nekoliko tematskih edukativnih tura. Dvije ture bit će vezane za tvornice, što će raditi Tehnički muzej Nikola Tesla, planiraju i turu o ženskoj povijesti Trešnjevke, radionicu o trešnjevačkim migracijama te u lipnju turu o povijesti rada, radničkog organiziranja i antifašističke borbe kroz obilaske spomenika. Ove godine će ponovno, u sklopu udruge BLOK, raditi i kino na trešnjevačkom placu, a koje je godinama postojalo, pa je ukinuto.