Privremeno vjerovničko vijeće je na 19. sjednici održanoj korespodentnim putem 25. travnja dalo suglasnost da odobri/izvrši plaćanje dospjele tražbine ZET-u do najviše 19,2 milijuna kuna te da za to koristi sredstva iz roll-up kredita iz lipnja prošle godine.

Odmah po objavi postizanja sporazuma između Grada Zagreba i Agrokora odnosno Tiska prokuristica Kraša i predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković je ocijenila da je time Grad Zagreb stavljen u povoljniji položaj, a početkom svibnja podršku oko podneska za ispitivanje zakonitosti tog sporazuma joj je dala i Udruga dobavljača Agrokora.

Sutkinja zagrebačkog Trgovačkog suda Nevenka Siladi Ristić danas je rješenjem odbila kao neosnovan zahtjev Kraša za ukidanje odluke privremenog vjerovničkog vijeća koja je donijeta na 19. sjednici.

Naime, na toj je sjednici donesena odluka da se ZET-u plati 23,2 milijuna kuna duga, i ta odluka nije sporna, ali je za dobavljače sporna odluka da se plati i iznos od 19,2 milijuna kuna. Obje su te odluke donesene većinom glasova privremenog vjerovničkog vijeća od čega je za odluku o isplati 19,2 milijuna kuna glasalo tri od pet članova.

Sud u obrazloženju uz ostalo navodi i kako se isplata starih tražbina Tiska prema Gradu Zagrebu odnosno ZET-u temelji na kriterijima i za kvotu B (sistemski rizik u širem smislu) i za kvotu C (sistemski rizik u užem smislu) - nesporni iznos od 23,2 milijuna kuna na temelju kriterija za kvotu B, a spornih 19,2 milijuna kuna na temelju kriterija za kvotu C.

"Nesporno je da bi isplatom od 23,2 milijuna kuna (što se ne spori) i isplatom od 19,2 milijuna kuna (što se spori) vjerovnik bio namiren i preko iznosa od 40 posto ukupnog starog duga koji iznosi 74,4 milijuna kuna. To niti sam dužnik ne spori. Nesporne isplate od 5,9 milijuna kuna i 23,2 milijuna kuna čine 39 posto starog duga, a sa spornih 19,2 milijuna kuna postotak iznosi 66 posto od ukupnog starog duga", obrazlaže Trgovački sud.

Smatra i da je za donošenje odluke o isplati 19,2 milijuna kuna Gradu Zagrebu odnosno ZET-u potrebno uzeti u obzir i činjenicu da je među dobavljačima nesporno da se namiruju do 40 posto iznosa "starog duga" ali to iz kvote B, ali i da je za Grad predloženo namirenje iz kvote B ali i kvote C, čime implicite proizlazi dopuštenost većeg iznosa od 40 posto jer se kvota C odnosi upravo na suštinski individualizirani sistemski rizik. Uzimajući u obzir tu okolnost, da se za plaćanje spornog iznosa koriste sredstva iz kvote C a ne samo iz kvote B, zagrebački Trgovački sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke za ukidanjem odluke privremenog vjerovničkog vijeća na kojoj je odobrena isplata 19,2 milijuna kuna.

"Kako je do sada već iznimno bilo nekoliko sličnih situacija ovoj, koje su zahtijevale povećanje postotka namirenja starog duga vjerovniku, zbog specifičnih okolnosti slučaja, radi čega je izvanredni povjerenik i zahvatio obje kvote, kvotu C i kvotu B, ovaj sud smatra da je zbog očuvanja radnih mjesta koja su dovedena u pitanje, a očuvanje kojih je bio jedan od razloga donošenja Zakona, te radi održanja financijske i socijalne stabilnosti, imovine, prihoda i profitabilnosti Tiska i time stabilnosti funkcioniranja javnog prijevoza koji u ovom slučaju pokriva Zagreb i Zagrebačku županiju što utječe na stabilnost gospodarstva, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja", ističe Trgovački sud u obrazloženju.

Odbijeni zahtjevi Francka oko Roto Dinamica

Trgovački sud u Zagrebu odbio je i zahtjev Francka koji je tražio određivanje privremene mjere radi osiguranja svoje novčane tražbine te kao nedopušten odbacio prijedlog te tvrtke da se privremeno vjerovničko vijeće odnosno njegovi članovi "do završetka postupka izvanredne uprave i namirenja predlagatelja osiguranja suzdrže" od davanja suglasnosti na nekoliko odluka.

Tako je Franck tražio da se privremeno vjerovničko vijeće suzdrži od davanja suglasnosti izvanrednom povjereniku za donošenja odluka odnosno poduzimanje radnji s ciljem raspolaganja i/ili otuđenja nekretnina, tražbina, žigova i druge imovine društva Roto Dinamic d.o.o., kao i povećanja temeljnog kapitala te tvrtke unosom tražbina i raspolaganja poslovnim udjelima Roto Dinamica.

Zatražio je i suzdržavanja od davanja suglasnosti ako bi se zbog preuzimanja novog zaduženja opteretila ili na drugi način umanjila imovinu Roto Dinamica ili poslovni udjeli te tvrtke kao sredstvo osiguranja ili umanjila mogućnost naplate tražbine Francka.

Franck je zatražio i da se privremeno vjerovničko vijeće suzdrži od "davanja suglasnosti sukladno članku 19. stavka 2. Zakona o izvanrednoj upravi na konačni tekst nagodbe, ako tekst nagodbe uključuje odredbe o raspolaganju ili prijenosu imovine društva Roto Dinamic d.o.o. na zrcalno društvo". 

Franck je prijedlog podnio temeljem odredbi Ovršnog zakona, a s obzirom na svoju novčanu tražbinu prema Agrokoru u iznosu od 568,1 milijun kuna, koja je osigurana razlučnim pravom prema Jamnici temeljem solemniziranog ugovora o zasnivanju založnog prava na poslovnim udjelima od 20. veljače 2017. godine, a riječ je o poslovnim udjelima koje Jamnica drži u Roto Dinamicu.

U Francku uz ostalo smatraju da bi bez predložene privremene mjere bilo spriječeno ili znatno otežana naplata njegove tražbine, "budući da je iz nacrta dokumenta - neobvezujuća izjava podrške 'ključnim elementima' nagodbe saznao da se ključna imovina 'insolventnih hrvatskih ovisnih društava' prenosi na mjerodavna zrcalna nova hrvatska ovisna društva, čime da je ostavljena mogućnosti arbitrarnog i netransparentnog procjenjivanja pojedinih dijelova imovine te diskrecijsko prenošenje imovine na pojedina nova uspostavljena društva prema izloženom EPM modelu". Dodaju i da je "svrha tog prijenosa izričito navedena - osigurati nastavak poslovanja nakon nagodbe bez naslijeđenih obveza na način da se uklone založna prava: 'postojeći vanjski dioničari/članovi grupe Agrokor, založna prava na udjelima/dionicama i repo potraživanja su uklonjena ili su izgubila prava…'". 

Sud je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbacio zbog nedostatka procesne pretpostavke za odlučivanje o njemu. 

"Pored a i neovisno od gore navedenog, privremena mjera sadržaja kao u izreci ovog rješenja protivna je ulozi privremenog vjerovničkog vijeća i njegovih članova koji trebaju aktivno sudjelovati u postizanju nagodbe namirenjem vjerovnika iz imovine -  stečajne mase, a ne suzdržavati se od odlučivanja o tome", ističe uz ostalo Trgovački sud.