Već 2021. godine masovno rusko vojno gomilanje i eskalacija neprijateljske retorike signalizirali su planiranje napada na Ukrajinu, što je dovelo do naglog rasta cijena energenata tijekom te godine. Iako su europske vlade provodile različite mjere za ublažavanje posljedica za kućanstva, cijene energije nastavile su rasti tijekom 2021., a eksplodirale su nakon ruske invazije.

Povećanje cijene struje za 29,5 posto

Euronews je naveo u analizi da je odabir referentne točke za usporedbu cijena predstavljao izazov. Kako bi bolje ilustrirali utjecaj njihove fluktuacije na kućanstva, koristili su više usporedbi temeljenih na Indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), a koje su sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT.

Tijekom razdoblja prije invazije prosječna cijena električne energije za krajnje korisnike u glavnim gradovima EU-a iznosila je 20,5 c€/kWh, a u razdoblju nakon invazije porasla je na 26,5 c€/kWh – što predstavlja povećanje od 29,5 posto.

U toj usporedbi stanja prije i nakon invazije najveći porast zabilježen je u Amsterdamu, gdje su cijene električne energije skočile za 76 posto, slijede Rim (+74 posto) i Vilnius (+64 posto). Zagreb se, na ljestvici promatranih 29 zemalja, zbog državnih subvencija našao pri dnu s rastom od 6,2 posto. Od gradova u kojima su cijene rasle ostali su Luxembourg, Valletta i Podgorica.

'Tržišta ovisna o fosilnim gorivima, poput Nizozemske, suočila su se s većom volatilnošću, što naglašava važnost diverzifikacije izvora energije i regulatornih okvira u stabilizaciji cijena', izjavili su za Euronews Business Ivana Rogulj, Wolfgang Eichhammer i Stavros Spiridakos, viši stručnjaci u Institutu za europsku energetsku i klimatsku politiku (IEECP).

Yousef Alshammari, predsjednik London College of Energy Economics, istaknuo je da prirodni plin čini 45 posto talijanskog energetskog miksa, a obnovljivi izvori energije ne prelaze 30 posto.

Među glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava, London (+47 posto) je zabilježio drugo najveće povećanje cijena električne energije, odmah nakon Rima. Pariz (+30 posto) je bio nešto iznad prosjeka EU-a (+29,5 posto) dok je Berlin (+19 posto) imao umjereniji rast.

Utjecaj energetskog miksa

Suprotno tome, Madrid je zabilježio blag pad cijena električne energije (-0,4 posto) u usporedbi razdoblja prije i nakon invazije.

Objašnjavajući zašto su španjolska kućanstva bila znatno manje pogođena porastom cijena električne energije, Rogulj, Eichhammer i Spiridakos naveli su da su 'značajni kapaciteti Španjolske u vjetroenergiji, solarnoj energiji i hidroenergiji' te su oni smanjili ovisnost o fosilnim gorivima, ograničavajući izloženost vanjskim cjenovnim šokovima.

Dodali su i da je španjolski regulirani tarifni model (PVPC) smanjio volatilnost cijena povezivanjem maloprodajnih cijena električne energije s dugoročnim prosjecima na veleprodajnom tržištu, čime su potrošači zaštićeni od ekstremnih kratkoročnih oscilacija.

Ako se u analizu uključe i glavni gradovi izvan EU-a, Oslo je zabilježio najveći pad cijena električne energije (-10 posto), a slijede Budimpešta (-9 posto) i Bukurešt (-8 posto). Ti gradovi predstavljaju iznimke u odnosu na opći trend rasta cijena električne energije diljem Europe.

Rezultati pokazuju da su zapadna i sjeverna Europa doživjele najizraženiji rast cijena električne energije, a i baltičke i istočnoeuropske prijestolnice zabilježile su značajna povećanja. S druge strane, južna Europa suočila se s umjerenijim promjenama cijena.

'Nordijske zemlje imaju koristi od proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora poput hidroenergije, geotermalne energije i vjetra, čime smanjuju izloženost volatilnosti cijena fosilnih goriva', kazali su stručnjaci iz IEECP-a.

Usporedba cijena električne energije s početkom 2021., kada je tržište bilo stabilnije i prije eskalacije napetosti između Rusije i Ukrajine, pokazuje značajan rast. Kućanstva u glavnim gradovima EU-a plaćala su 36 posto više za električnu energiju u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2021.

Kada se Kijev isključi iz analize, Amsterdam bilježi najveći porast cijena električne energije, a on je u četverogodišnjem razdoblju dosegnuo 89 posto. Značajni porasti zabilježeni su i u Vilniusu (81 posto), Bruxellesu (77 posto) i Bernu (76 posto). U Zagrebu je rast iznosio 16 posto, a iza njega ostalo je još osam gradova, uključujući Budimpeštu (-13 posto), jedinu prijestolnicu u kojoj su cijene pale.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, London je imao najveći skok cijena električne energije (+66 posto), a slijede Rim (+60 posto) i Pariz (+45 posto).

Struja u siječnju 2022. i siječnju 2025.

Ako usporedimo siječanj 2022. i siječanj 2025., prosječne cijene električne energije za kućanstva porasle su za samo 3,4 posto u glavnim gradovima EU-a. Najveći rast u Uniji zabilježen je u Vilniusu (+53 posto), a zatim u Parizu (+34 posto). Zagreb se našao u donjoj polovici, ali sa značajnim rastom od 17,6 posto. U Bernu, koji nije dio EU-a, cijene su porasle za 69 posto u istom razdoblju.

Nekoliko gradova zabilježilo je značajan pad cijena električne energije u protekle tri godine. Najveći je bio u Oslu (-25 posto), a slijede London (-21 posto), Bukurešt (-20 posto) i Kopenhagen (-20 posto).

U glavnim gradovima pet najvećih gospodarstava nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rim je dosegnuo najvišu zabilježenu razinu sa 68,7 c€/kWh u listopadu 2022., u usporedbi s 43,7 c€/kWh u srpnju iste godine.

Slično tome, u Londonu su cijene električne energije dosegnule vrhunac od 64,2 c€/kWh u kolovozu 2022., prije nego što su sljedeći mjesec pale na 39,5 c€/kWh. Pariz je imao najstabilnije cijene tijekom ovog razdoblja.

Kako su se mijenjale cijene plina za kućanstva od ruske invazije

Podaci o cijenama plina dostupni su od listopada 2021. nadalje, a cjelovit skup podataka od siječnja 2022., što znači da se ne može izračunati prosječna cijena prije invazije. Ipak, dostupni podaci pružaju uvid u trendove.

U listopadu 2021. prosječna cijena plina za kućanstva u glavnim gradovima EU-a iznosila je 8,5 c€/kWh. Do siječnja 2022. porasla je na 11,3 c€/kWh, a vrhunac je dosegnula u rujnu 2022. - 16,5 c€/kWh, što je najviša vrijednost u posljednje tri godine.

Do siječnja 2025. cijene su pale na 11,1 c€/kWh, što je nešto ispod razine iz siječnja 2022., ali još uvijek znatno iznad razina prije invazije.

Stockholm je imao najvišu prosječnu cijenu plina u razdoblju nakon invazije (28,7 c€/kWh), a slijedi Amsterdam (21,6 c€/kWh). Zagreb se našao pri dnu s 4,7 c€/kWh dok je prosjek EU-a bio 11,7 c€/kWh.

Tijekom 2022. kućanstva u Amsterdamu bila su najteže pogođena rastom cijena plina s prosječnom godišnjom cijenom od 31 c€/kWh. Iako je Stockholm imao najveći trogodišnji prosjek, Amsterdam je u 2022. imao višu godišnju cijenu od glavnog švedskog grada (23,9 c€/kWh). Budimpešta (2,6 c€/kWh), Beograd (4,1 c€/kWh) i Zagreb (4,7 c€/kWh) zabilježili su najniže trogodišnje prosječne cijene plina.

U Pragu su cijene plina bile 110 posto više nego u listopadu 2021., a slijede Berlin (+97 posto), Dublin (+86 posto) i Amsterdam (+77 posto) dok je prosjek EU-a iznosio +37 posto.

Stručnjaci su istaknuli da je Njemačka bila izrazito ovisna o ruskom plinu i da u trenutku invazije nije imala operativne LNG terminale, zbog čega je bila prisiljena tražiti skuplje alternative.

Unatoč stabilizaciji u posljednje vrijeme, cijene plina u glavnim gradovima EU-a bile su u siječnju 2025. i dalje 31 posto više u odnosu na listopad 2021. Najveći rast zabilježen je u Varšavi (+109 posto), Lisabonu (+77 posto) i Berlinu (+72 posto).

Profesor Jan Osicka, direktor Programa energetskih politika na Masarykovom sveučilištu u Češkoj, smatra da je EU uspješno upravljao krizom.

'Mehanizam solidarnosti je funkcionirao, unutarnje tržište je ostalo stabilno, a njegov dizajn nije bio značajno izmijenjen', rekao je.

Međutim stručnjaci upozoravaju da dugoročna stabilnost cijena ovisi o globalnoj ponudi i ubrzanju integracije obnovljivih izvora energije, osobito u plinskom sektoru.