Stoga je javnost ostala iznenađena kada predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, dok je govorio o važnosti predsjedanja Unijom prije koji dan, nije znao tko je prošle godine bio na čelu Vijeća Europske unije.

Tako je donekle umanjio značenje cijelog događaja, ali i otkrio da rijetki zapravo znaju što se konkretno odvija iza monumentalne kulise događaja zvanog 'hrvatsko predsjedanje Europskom unijom'.

Zbog toga donosimo odgovore na nekoliko pitanja koja bi vas mogla zanimati, poput toga što je to zapravo predsjedanje određene zemlje Vijećem Europske unije, koje su joj dužnosti, ovlasti, mogućnosti....

Što je to zapravo predsjedanje Europskom unijom

Ne radi se o predsjedanju Europskom unijom, nego Vijećem Europske unije. Zemlja predsjedateljica, u ovom trenutku Finska, odgovorna je za to da se programi EU-a iz različitih sektora izvršavaju po planu. Ako se negdje pojave problemi, ta se tema stavlja na dnevni red. Recimo, tema migracija posljednjih godina često je na dnevnom redu kada zasjedaju ministri unutarnjih poslova i pravosuđa. Predsjedništvo mora djelovati kao pošten i neutralan posrednik.

Koje su zadaće Vijeća Europske unije

Vijeće Europske unije tijelo je koje utvrđuje program politike EU-a. Nema stalan sastav, već ga čine ministri zemalja EU-a, ovisno o temi koja je na dnevnom redu. Nadležnosti Vijeća EU-a su da pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga s Europskim parlamentom na temelju prijedloga Europske komisije.

Koordinira politike država članica EU-a, razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijeća, sklapa sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija, donosi godišnji proračun EU-a s Europskim parlamentom i koordinira politike država članica EU-a. Također razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijeća, sklapa sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija te donosi godišnji proračun EU-a s Europskim parlamentom.

Ministri su ovlašteni obvezati svoje vlade da djeluju u skladu s dogovorima sa sjednica. Uz Europski parlament, Vijeće EU-a glavno je tijelo EU-a koje donosi odluke. Treba ga razlikovati od Europskog vijeća – sastanci na vrhu koji se održavaju četiri puta u godini i na kojima čelnici zemalja EU-a određuju opće usmjerenje u donošenju politika EU-a i Vijeća Europe, koje nije institucija EU-a, a na čije je čelo nedavno došla Marija Pejčinović Burić.

Kako se donose odluke u Vijeću Europske unije

Sve rasprave i glasovanja otvoreni su za javnost. Za donošenje odluka uglavnom je potrebna kvalificirana većina: 55 posto država članica (s trenutačnih 28 članica to znači 16 zemalja), koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. Za sprečavanje donošenja odluke potrebne su najmanje četiri države članice (koje predstavljaju najmanje 35 posto ukupnog stanovništva EU-a). Iznimka su osjetljive teme, primjerice vanjska politika i oporezivanje, za koje je potrebna jednoglasna odluka (suglasnost svih zemalja). Obična većina potrebna je za postupovna i upravna pitanja.

Koliko se često zemlje rotiraju na čelu Vijeća Europske unije

Države članice EU-a izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća EU-a svakih šest mjeseci po unaprijed utvrđenom redu. Trenutno je sve do 2030. godine poznato tko će kada predsjedati Vijećem.

Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja Predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada EU-a u Vijeću. U razdoblju predsjedanja država predsjedateljica, a to će od 1. siječnja 2020. godine biti Hrvatska, ima dvije osnovne zadaće: planiranje i predsjedanje sastancima u Vijeću i sastancima njegovih pripremnih tijela te predstavljanje Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU-a.

Što znači planiranje i predsjedanje sastancima u Vijeću i njegovih pripremnih tijela

Dakle Vijeće Europske unije sastaje se u sastavu što ovisi o temi o kojoj se raspravlja – pitanja prometne politike raspravljaju ministri iz zemalja članica zaduženi za promet, a pitanja poljoprivrede oni zaduženi za poljoprivredu... Iznimka je Vijeće za vanjske poslove jer njime predsjeda visoki predstavnik Europske unije za vanjske i sigurnosne poslove, što će dok Hrvatska bude predsjedala Europskom unijom biti Josep Borrell. Dakle kada u Bruxelles dolazi ministri prometa u prvoj polovici iduće godine, njima će predsjedati hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a kada se bude radilo o poljoprivredi, ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Europsko vijeće ima više pripremnih tijela, što uključuje stalne odbore poput Odbora stalnih predstavnika (Coreper) te radne skupine i odbore koji se bave vrlo specifičnim temama. Također organizira različite formalne i neformalne sastanke u Bruxellesu i u zemlji koja obnaša dužnost rotirajućeg predsjedanja. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će biti održan 161 događaj za vrijeme predsjedanja, od toga 113 u Hrvatskoj, uključujući aktivnosti Hrvatskog sabora.

Što je predstavljanje Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU-a

Predsjedništvo predstavlja Vijeće u odnosu s drugim institucijama EU-a, osobito s Europskom komisijom i Europskim parlamentom. Njegova je uloga pokušavati postići dogovor o zakonodavnim predmetima putem trijaloga, neformalnih pregovaračkih sastanaka i sastanaka Odbora za mirenje.

Predsjedništvo blisko surađuje s predsjednikom Europskog vijeća i visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Trenutno dužnost predsjednika Europskog vijeća obnaša poljski političar Donald Tusk, a od početka prosinca preuzet će je Belgijanac Charles Michel, dok je visoka predstavnica za vanjske i europske poslove trenutno Federica Mogherini, a naslijedit će je spomenuti Borrell. Pomaže im u njihovu radu, a od njega se katkad može tražiti i obavljanje određenih dužnosti za visokog predstavnika, poput predstavljanja Vijeća za vanjske poslove u Europskom parlamentu ili predsjedanja Vijećem za vanjske poslove kada raspravlja o pitanjima zajedničke trgovinske politike.

Mogu li staviti bilo koju temu koju požele na dnevni red

Teoretski, ali dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom 'trio'. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će rješavati Vijeće u razdoblju od 18 mjeseci, a sve u sklopu općih političkih smjernica koje su dogovorene na Europskom vijeću. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe. Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske.

Koji su prioriteti hrvatskog predsjedanja

Četiri su glave točke hrvatskog predsjedanja, kako je nedavno otkrio premijer Andrej Plenković. Jedna će biti 'Europa koja raste i koja se razvija', dakle to je taj ekonomski dio, dio unutarnjeg tržišta, dio konkurentnosti, dio kohezije, konvergencije, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Drugi prioritet bit će 'Europa koja povezuje' prometno, energetski, digitalno, Europa koja će biti bolje povezana na način da se zemlje uključe u sve europske mreže u svim njihovim aspektima. Treći je 'Europa koja štiti', pitanje sigurnosti – kako unutarnje tako i vanjske, od nezakonitih migracija pa do terorizma. Četvrto – snažna, agilna, asertivna Europska unija na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga netko želi prihvatiti i koja štiti svoje države članice te ima utjecaj na globalne procese.