razvila se teorija

Trump izvodi 'obrnutog Nixona'? Evo kome bi najviše pomogao taj geopolitički manevar

14.03.2025 u 12:51

Bionic
Reading

Dok je američki predsjednik Donald Trump 28. veljače sjedio u Ovalnom uredu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na eksplozivnom sastanku koji je razotkrio duboke pukotine između Washingtona i Kijeva, novinar ga je upitao i o još jednom svjetskom vođi – Vladimiru Putinu

U tom okruženju, u kojem je s potpredsjednikom J.D.-jem Vanceom prekoravao Zelenskog zbog nedovoljne zahvalnosti SAD-u za vojnu i financijsku pomoć te zbog nepodržavanja njegovih diplomatskih nastojanja prema Moskvi, Trump je pokazao više simpatija prema ruskom predsjedniku.

'Dopustite mi da vam kažem, Putin je prošao kroz pakao sa mnom', rekao je Trump, aludirajući na uporne optužbe oporbenih demokrata da mu je Rusija pomogla doći na vlast, što je obilježilo njegov prvi mandat.

Volodimir Zelenski i Donald Trump
  • Volodimir Zelenski i Donald Trump
  • Volodimir Zelenski i Donald Trump
  • Volodimir Zelenski i Donald Trump
  • Volodimir Zelenski i Donald Trump
  • Volodimir Zelenski i Donald Trump
    +12
Volodimir Zelenski i Donald Trump Izvor: EPA / Autor: JIM LO SCALZO / POOL

Dva tjedna kasnije, kada je Ukrajina pod Trumpovim pritiskom pristala na primirje s Rusijom, ne dobivši sigurnosna jamstva koja je tražila, ponovno se postavilo pitanje što motivira predsjednika Sjedinjenih Država da bude relativno blag prema Putinu.

Geopolitički manevar?

Jedna teorija posljednjih dana dobiva na snazi: Trump, tvrde neki stratezi, pokušava provesti suptilan geopolitički manevar – približavajući Rusiju SAD-u kako bi je odvojio od Kine, najvećeg dugoročnog rivala Washingtona i najvećeg gospodarskog dobročinitelja Moskve, piše Al Jazeera.

Ovaj potez nazivaju 'obrnutim Nixonom', referirajući se na povijesno približavanje američkog predsjednika Richarda Nixona Kini 1970-ih, a ono je normaliziralo američko-kineske odnose nakon gotovo 25 godina i produbilo raskol između Sovjetskog Saveza i Kine u ključnom trenutku Hladnog rata.

Dakle jesu li Trumpovi potezi dio diplomatske strategije usmjerene na slabljenje veza između Rusije i Kine, a koje su posljednjih godina dramatično ojačale? I može li SAD uspjeti u tom nastojanju?

Stručnjaci smatraju da je takav scenarij malo vjerojatan. Istovremeno američki predsjednik pokušava poboljšati odnose i s Kinom, što potkopava tvrdnje da pokušava udaljiti Moskvu od Pekinga. Također, ne postoji nikakav znak da bi Putin bio spreman riskirati odnose s Kinom zbog neizvjesne ponude Sjedinjenih Država. Umjesto toga, Trumpova strategija mogla bi nehotice ojačati Peking.

'Šira rehabilitacija' veza s Rusijom

Iako se Trump kandidirao za predsjednika uz obećanje da će okončati rusko-ukrajinski rat, njegovi posljednji kontakti s Putinom daleko su od pravih mirovnih pregovora, tvrde ekonomisti William Jackson i Mark Williams iz Capital Economicsa, neovisne konzultantske tvrtke iz Ujedinjenog Kraljevstva. Prema nekim izvorima, Trump teži široj obnovi američko-ruskih odnosa.

Tako je, primjerice, ponavljao ruske narative o ratu u Ukrajini, okrivljujući Kijev za njegov početak, te sugerirao da bi se Rusija trebala vratiti u Skupinu sedam (G7), iz koje je isključena nakon aneksije Krima 2014. Također je govorio o 'potencijalno povijesnim gospodarskim partnerstvima' s Rusijom nakon okončanja rata, što bi Moskvi omogućilo izlazak iz ekonomske izolacije.

Je li ovo 'obrnuti Nixon'?

Međutim povjesničar Michael Clarke sa Sveučilišta Deakin u Australiji tvrdi da postoji ozbiljan problem s analogijom 'obrnuti Nixon'.

'Današnja situacija gotovo nimalo ne podsjeća na onu s kojom su se suočili Nixon i Kissinger 1969.-70. Do trenutka u kojem se Nixon sastao s Mao Zedongom u Pekingu 1971., odnosi između Sovjetskog Saveza i Kine bili su u naglom padu. Sadašnja bliskost između Rusije i Kine mnogo je veća', rekao je Clarke.

Kinesko-ruski odnosi temeljeni su na zajedničkom protivljenju Zapadu, snažnoj gospodarskoj, vojnoj i diplomatskoj suradnji te sve većoj međusobnoj ovisnosti.

A što je s Putinom?

Odnos SAD-a i Rusije proteklih desetljeća prolazio je kroz razne faze. Iako su neki američki predsjednici pokušavali graditi bolje odnose s Putinom, primjerice George W. Bush i Barack Obama, rusko-američki odnosi pogoršali su se nakon aneksije Krima 2014. i ruske potpore Bašaru al Asadu u Siriji.

Trump je tijekom prvog mandata uveo dodatne sankcije Rusiji, a rat u Ukrajini još je više pogoršao odnose. Joe Biden nazvao je Putina 'ubojitim diktatorom' te su SAD i saveznici uveli više od 21.000 sankcija Rusiji.

Partnerstvo bez ograničenja

Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održavaju izuzetno bliske odnose, a Peking je postao ključan ekonomski partner Moskve. Trgovina između Rusije i Kine narasla je s 140 milijardi dolara 2021. na 244 milijarde dolara 2024. jer su kineske tvrtke popunile prazninu nastalu povlačenjem zapadnih kompanija iz Rusije.

Clarke tvrdi da bi za Putina bilo 'strateški neprikladno' prekinuti odnose s Pekingom kako bi ostvario bližu suradnju s Trumpom, čija administracija može trajati samo do 2028.

Trumpov stav i korist za Kinu

Analitičari smatraju da Trumpov stav o ratu u Ukrajini može koristiti Pekingu. Smanjena američka predanost obrani Ukrajine može biti signal Kini da može nadživjeti Zapad u pitanjima poput Tajvana. Također, Trumpova nevoljkost da se posveti tradicionalnim savezima može gurnuti Europu prema jačim vezama s Kinom.

Na kraju, iako njegovi potezi mogu prividno sugerirati strategiju 'obrnuti Nixon', stvarnost ukazuje na to da će kinesko-rusko savezništvo ostati snažno, a Trumpova politika možda više koristi Pekingu nego Washingtonu.

Kremlj je u petak objavio da je Putin putem posebnog izaslanika poslao poruku Trumpu vezanu uz njegov prijedlog za primirje u Ukrajini i kazao da postoje razlozi za 'oprezan optimizam'. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da će Rusija i SAD raditi na organiziranju telefonskog razgovora između dvojice predsjednika nakon što Steven Witkoff, njegov posebni izaslanik, izvijesti Trumpa o razgovoru s Putinom.