Koalicija šest turskih oporbenih stranaka raspala se u petak na pitanju izbora zajedničkog kandidata koji će se na predsjedničkim izborima 14. svibnja natjecati s predsjednikom na odlasku Recepom Tayyipom Erdoganom
Turski predsjednik, na vlasti zadnjih dvadeset godina i kandidat za treći mandat, najavio je u srijedu da će se predsjednički i parlamentarni izbori održati po planu, unatoč razornom potresu 6. veljače u kojemu je poginulo više od 45.000 ljudi.
IYI (Dobri, nacionalistička), druga po snazi oporbena stranka u koaliciji, nije htjela prihvatiti kandidaturu Kemala Kilicdaroglua, predsjednika Republikanske narodne stranke (CHP, socijaldemokratska), najveće oporbene stranke. Kilicdarogluova kandidatura treba se službeno potvrditi u ponedjeljak.
Osnivačica i predsjednica stranke Dobri, Meral Aksener, u televizijskom je obraćanju izrazila žaljenje zbog izbora Kilicdaroglua, ocijenivši da je on rezultat "sitne računice" koja ne odgovara općem interesu Turaka.
"Od jučer Šestorica za stolom (popularni naziv oporbene koalicije) više ne mogu odražavati narodnu volju", rekla je jedina žena među oporbenim čelnicima.
"Ova koalicija više nije platforma zdravog razuma, gdje se može razgovarati o mogućim kandidatima, već je postala bilježnički ured koji radi na potvrđivanju jedinog kandidata", upozorila je.
Pozvala je dvojicu popularnih gradonačelnika Istanbula i Ankare, Ekrema Imamoglua i Mansura Yavasa, članove CHP-a, da se kandidiraju.
"Naša zemlja vas voli, narod vas želi", poručila je nakon sastanka s vodstvom svoje stranke.
Premda je dao potporu "svom predsjedniku" Kemalu Kilicdarogluu, Yavas je u utorak rekao da je spreman ispuniti svoju "dužnost" ako koalicija to od njega zatraži.
Imamoglu je u petak opetovao potporu kandidaturi predsjednika CHP-a.
Neki u oporbi misle da Kilicdarogluu (74), bivšem visokom dužnosniku iz manjine alevita, nedostaje karizma nasuprot predsjedniku na odlasku koji rado ističe svoje sposobnosti vođe.
No Erdogan će morati odgovoriti na pitanje o sporoj reakciji spasilačke službe u prvim satima nakon potresa 6. veljače i o propustu vlade da predvidi opasnost od potresa.
Potres magnitude 7,8 koji je opustošio jedanaest pokrajina na jugu Turske, uzrokuje i velike logističke probleme, među ostalim zbog 3,3 milijuna raseljenih.