“Ne znam hoće li uspjeti (treći pokušaj odabira), nisu neki značajno veliki izgledi da bude tako, možda bude, ne znam. Mislim da Dobronić ne bi bio dobar predsjednik Vrhovnog suda zato što ima skromne rezutlate prethodnog rada. Ne može se se cijeniti i vrednovati samo po jednoj presudi. Svaka čast, odlična presuda u slučaj franak, ali to je samo jedna u višegodišnjem radu”, rekao je Turudić na N1.

Dodaje i da bi, u slučaju da postane predsjednik Vrhovnog suda, Dobronić “preskakao stepenice”.

“On dolazi s prvog stupnja, to je najnižni sud. Da bi postao predsjednik Vrhovnog suda morao bi biti imenovan i sucem Vrhovnog suda, preskočio bi dvije stepenice, što je neobično i bilo bi nepravedno. Protiv njega se vodi i postupak radi neurednog obnašanja dužnosti. Nije imao potrebnu normu. Suci moraju rješavati određeni broj spisa svake godine. Dobronić to nija imao godinama, za nekoliko godina ima opravdane razloge, iako mi je i to dvojbeno – radio je na teškim i složenim predmeti. Svi rade na teškim i složenim predmetima, neki postignu normu, neki ne. Za posljednju godinu predsjednik Trgovačkog suda ga je prijavio jer je imao 70 i nešto posto norme”, kazao je Turudić.

Dobronića, kaže, površno poznaje, o njemu kao osobi misli sve najbolje, “ali nije ostvario potrebne rezultate”. “Kako sudac koji je riješio 70 posto predmeta može biti na poslu na kojem, neću reći tjera, ali animira suce rješavaju sto više predmeta”, pita se Turudić te dodao: “Mislim da nije dorastao funkciji predsjednika Vrhovnog suda”.

Mnogi Dobronića hvale upravo zbog slučaja švicarac jer se “hrabro suprotstavio bankama”.

“Po čemu je to hrabro? Što bi bankari pucali po sucu Dobroniću? Zato i je sudac, da donosi odluke koje ne moraju biti pouplarne i svima se svidjeti. To je bit sudačke profesije. Ta je presuda dobra, ali bila je prije osam godina. Nije mjesto predsjednika Vrhovnog suda nagrada za dobro donesenu presudu”, kaže Turudić.

Moralna i politička ucjena predsjednika Milanovića

U četvrtak se održava održava Opća sjednica Vrhovnog suda na kojoj će se dati mišljenje o kandidatima. Za očekivati je da Dobronić neće dobiti pozivitno mišljenje jer su suci Vrhovnog suda već nekoliko puta rekli da bi predsjednik trebao biti netko od njih.

“Ja ne znam kako će biti, mišljenje nije obvezujuće, ali je prevažno. Ne može se pobjeći činjenici da 30 i nešto sudaca ima svoju težinu. To su ljudi koji su na najvišem sudu u državi i imaju pravo imati svoje. Sedam-osam država EU-a ima pravilo da to mora biti tako. To je legitimno, zašto ne bi smjeli smatrati da je tome tako”, rekao je Turudić.

I sam Turudić je svojedobno najavljivao da će se javiti na javni poziv, na kraju nije. “To je pitanje moje odluke, poslovne taktike. Vagao sam, razmišljao, napisao sam program, mislim da je dobar. Vidjet ćemo što će vrijeme pokazati. Možda bude sedma runda, a možda će biti bijeli dim za tjedan-dva”, odgovara Turudić.

Komentirao je i predsjednika Zorana Milanovića, odnosno zašto se on odlučio baš za Dobronića.

“Mislim da tu ima moralne ucjene. Jer ako ne bude (Dobronić) imenovan, ostaje mu odgovor ‘niste htjeli čovjeka jer se suprostavio moćnom bankarskom kartelu’. To je jedan vid moralne i političke ucjene. Predsjednik je obesmislilo instituciju javnog poziva, prije nego je raspisan poziv on je rekao koga će predložiti. Što da se zatim na poziv javio profesor Ivo Josipović koji ima sve reference, bi li onda Milanović prešao preko svoje prethodne izjave? Predsjednik države može pokrenuti izmjenu Ustava i imati zakonodavnu inicijativu, ali se dužan pridržavati zakona, a zakon propisuje javni poziv. Nema pravo ignorirati Ustavni sud ili druge instituciej. Ja sam siguran da on to zna, ali to dolazi na dobar odjek javnosti i zato nastavlja davati izjave koje ne doprinose niti pravnoj sigurnosti niti jačanju pravne države”, smatra Turudić.