Da je lustracija nemoguća, govori i odluka Europskoga suda iz 2006. godine u kojoj stoji da je lustracija nemoguća nakon 10 godina i u Hrvatskoj je taj rok davno prošao, upozorio je sudac Ivan Turudić gostujući u Novom danu N1 televizije te je kazao da on nije bio kandidat za ministra pravosuđa, kao i da ne zna otkud šefu HDZ-a tvrdnje da je HDZ bio pokraden na izborima
'Lustracija u sudstvu je trebala biti napravljena devedesetih godina. Najlakše je provesti lustraciju u sudstvu. Nije trebala obuhvaćati ljude koji su poštivali zakon, nego državne odvjetnike, suce koji su odobravali sumnjive postupke, ljude koji su prisluškivali odvjetnike, sve one koji nisu pošteno radili svoj posao. Za mene je to završena priča, mislim da bi to izazvalo duboke nepravde', kazao je Turudić gostujući u Novom danu N1 televizije te upozorio da uopće ne znamo kakav je program nove Vlade u vezi pravosuđa, ali da je dobro da je najbolje moguće rješenje da je novi ministar pravosuđa stigao je iz reda sudaca.
Osvrnuvši se na oslobađajuću presedu u slučaju ratnog zločina u Gruborima kazao je da je 'sudac dužan izreći oslobađajuću presudu i za zločin koji je nesumnjivo počinjen ako nema dovoljno dokaza ili postoje drugi razlozi da se ne sude ljudi koji su optuženi. Suci sude ljudima koji su optuženi i na temelju dokaza koje priloži i provede državno odvjetništvo'.
Upozorio je kako 'nemamo dobar Zakon o kaznenom postupku, to je zakon koji se više puta mijenjao, pa i intervencijom Ustavnoga suda' te dodao i da 'Državno odvjetništvo ima iste tegobe u Zakonu o kaznenom postupku', a upitan za ocjenu odnosa Ustavnog suda, sudstva i državnog odvjetništva, odvratio je da to 'jedna živahna stručna diskusija. Svatko polazi sa svoje pozicije. Jedna je pozicija Ustavnog suda, druga Državnog odvjetništva'.
Komentirajući kako se u primjeru velikih slučajeva, obrana najčešće temelji na činjenici da je riječ o politički montiranim suđenjima, Turudić je kazao da to 'sve češće zvuče ridikulozno. Da bi se nešto uspjelo politički montirati, mora postojati utjecaj na sud, odvjetništvo, najmanje 15 osoba. To je samo jedan folklor koji prati velika suđenja'.
Što se pak tiče optužbi šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka da je HDZ bio pokraden na izborima, Turudić je kazao da 'što se tiče gradskog izbornog povjerenstva koje je on nadgledao, nema šanse da su izbori bili pokradeni. Ne znam odakle predsjedniku HDZ-a takve tvrdnje'.
Osvrnuo se i na Ustavni sud naglasivši da je njegovo postojanje 'neophodno i neupitno. On mora postojati, suce se mora izabrati, koji nedostaju, i to mora biti plod političkoga dogovora između oporbe i vlasti, kao što je bio dosad. Za nadati se da će taj dogovor biti kvalitetan i da će imenovani biti suci koji su dostojni Ustavnog suda. On nije dio sudbene vlasti, on je četvrta vlast koja bi trebala harmonizirati druge tri vlasti'.
Turudić je napomenuo i da nije kandidat za ustavnog suca te da to nije u polju njegova interesa, a osvrnuvši se na to da Ustavnom sudu za neke odluke treba nekoliko dana dok za druge poput pobačaja treba oko četvrt stoljeća, upozorio je da 'Ustavni sud nije vezan rokovima. Neki rokovi su po prirodi stvari jako hitni, a što se tiče Zakona o pobačaju, to je svjetonazorsko pitanje, duboko ideološko pitanje, ne čudi što ono traje toliko dugo, teško je iznaći odgovor. Ali nije dobro da se nijedna odluka čeka dvadeseta godina'.
Komentirajući odluku o jamčevini koja je u javnosti stekla negativnu konotaciju u javnosti, Turudić nije porekao njezinu percepciju u javnosti, ali je ustvrdio da je ona 'stvorena zbog bivšega ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji iznosi potpuno neutemeljene tvrdnje. Nije istina da je jamčevina rezervirana samo za bogate. U zagrebačkim sudovima postoje i jamčevine od 10.000 20.000 ili 30.000 kuna. Rijetke su one od nekoliko desetaka milijuna, koje se javljaju u javnosti u zadnjih dana'. 'Prijedlog koji je saborski zastupnik Miljenić predložio vrlo je paušalan i nije dobar. Što bi bilo kad bi se ukinulo jamstvo? Komu bi to služilo? Zaštiti države ili okrivljenika? To bi više služilo okrivljeniku, koji ne bi morao platiti 10 milijuna kuna, nego bi nad njim bila provedena mjera opreza. Tim bi se zakonskim prijedlogom postigao posve suprotan učinak', smatra Turudić.
Upitan je li ustaški pozdrav 'Za dom spremni' kažnjivo djelo ili ne, kazao je da mu se 'teško odrediti po toj stvari. To je bio pozdrav koji je korišten u NDH, to nije dio kojim bi se Hrvatska trebala ponositi. Postrojavanju postrojbi se daje previše pozornosti. To je dio folklora koji treba pustiti da ide svojim smjerom. Ako mu se daje puno javnoga prostora, onda može otići daleko', ali Turudić tvrdi da 'u Hrvatskoj nema toliko političkog ekstremizma kao u nekim drugim državama'. Na ponovljeno pitanje je li 'Za dom spremni' kažnjivo djelo ili ne, ponovio je da je 'teško reći', ali misli da bi 'to trebalo biti u sferi prekršaja, ne kaznenog djela'.
