Tužitelji su ispitivanjem novog svjedoka nastavili izvođenje dokaza o genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Genocid u Srebrenici jedna je od četiri glavne točke haške optužnice protiv tvorca Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Usto Radovana Karadžića optužnica tereti za istrebljenja i ubojstva u 20 bosanskohercegovačkih općina. Ti zločini počinjeni su u cilju trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata iz općina u kojima su, kako piše u optužnici, bosanski Srbi nasilno preuzeli vlast. Karadžić je optužen i za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.
Suđenje Ratku Mladiću i Biljani Plavšić

Po optužnici, koja se po težini zločina ne razlikuje od one protiv Karadžića, ove godine će početi suđenje bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Poslije desetljeća i pol skrivanja od međunarodne pravde, uhićen je 26. svibnja prošle godine u selu Lazarevo u Srbiji.

Sedamnaest godina ranije, naređivao je artiljerijsku paljbu na glavni grad Bosne i Hercegovine. Među onima koji su bili u prvom redu na sjednici proglašenja Srpske Republike Bosne i Hercegovine 9. siječnja 1992. godine odreda su haški optuženici i osuđenici. Biljana Plavšić, koja je poslije Karadžića bila predsjednica Republike Srpske, priznala je da je počinila niz ratnih zločina navedenih u optužnici.

Zahvaljujući tom priznanju i nagodbi s tužiteljstvom, oslobođena je optužbe za genocid i osuđena na 11 godina zatvora. Još dok je služila tu kaznu u zatvoru u Švedskoj, porekla je sva svoja priznanja. Ipak je puštena na slobodu po isteku dvije trećine kazne. Momčilo Krajišnik, prvi predsjednik takozvane Narodne skupštine Republike Srpske Bosne i Hercegovine, osuđen je na 27 godina zatvora za ubojstva, progone na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i nečovječno postupanje. U žalbenom postupku kazna mu je smanjena na 20 godina. Kaznu izdržava u Velikoj Britaniji, u jednom od zatvora koje je dvadesetak zemalja, prema sporazumu s Ujedinjenim narodima, stavilo na raspolaganje Haškom sudu.

Uz ova četiri, Haški sud je pokrenuo još 40 optužnica protiv 60 osoba optuženih da su počinile zločine nad Bošnjacima i Hrvatima na prostoru današnje Republike Srpske. U trinaest postupaka, 24 osobe su optužene za masakr u Srebrenici, među kojima i bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević, koji je preminuo 2006. u haškom pritvoru i nije dočekao presudu.
Za zločin u Srebrenici, Haški sud je izrekao kaznu od 35 godina Radislavu Krstiću, zapovjedniku Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske. Krstić je prvi optuženik u Europi koji je nakon procesa u Nuernbergu osuđen za pomaganje genocida. Dvojica zapovjednika Vojske Republike Srpske priznala su krivnju za zločin u Srebrenici: Momir Nikolić osuđen je na 20, a Dragan Obrenović, načelnik stožera Zvorničke brigade, na 17 godina zatvora.

Pred Žalbenim vijećem nalazi se presuda protiv sedmorice visokih časnika vojske i policije Republike Srpske za srebrenički masakr. U prvostupanjskom postupku Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni su na doživotni zatvor, Drago Nikolić na 35 godina, a ostala četvorica na kazne od pet do 19 godina zatvora. Za opsadu Sarajeva i teror nad civilnim stanovništvom na doživotni zatvor osuđen je general Stanislav Galić, a njegov nasljednik na položaju Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević na 29 godina zatvora.

Nazivi predmeta u Haškom tribunalu govore o zločinima na području Republike Srpske u prve četiri godine njenog postojanja. Uz Srebrenicu i Sarajevo, ti predmeti su Bosanska Krajina, Prijedor, Bratunac, Foča, Višegrad, planina Vlašić, Vlasenica i Bosanski Šamac.

Tri mjeseca nakon osnivanja takozvane Srpske Republike Bosne i Hercegovine, 9. siječnja 1992, nikli su logori širom njezinog područja. Za zločine počinjene u logorima Omarska, Keraterm, Trnopolje, Sušica i zatočeničkim objektima u Foči, Višegradu i drugim gradovima osuđeno je 20 optuženika.

Po optužbi za osnivanje tih logora i zločine koji su u njima počinjeni, danas je u Haškom tribunalu nastavljeno suđenje bivšim visokim dužnosnicima policije Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu