Tvrtko Barun oštro je u razgovoru za PoslovniFM osudio nedavni agresivan napad na strane radnike Rimac automobila u Zagrebu i dodao kako su ga često u nedostatku radnika poslodavci pitali za migrante, a na taj je način, ističe, zaposleno njih 30-ak.

Pater Barun postao je naime jedan od sinonima zagovaranja prava izbjeglica, vodeći Isusovačku službu za izbjeglice proteklih šest godina, od 2014. Po mnogočemu netipičan svećenik, isusovac, u pop i rock bendu svira gitaru, pjeva u klapi, nosi bradu, a skrbio je o izbjeglicama pretežito iz muslimanskog svijeta.

Upitan o etici kao temelju društva, pater Barun istaknuo je da je to pitanje uređenja zajedničkog života, koje je od posebnog interesa pojedinca, korporacija i tvrtki te države koja uređuje naš suživot, tj. pitanje vrijednosti principa, zajedničkog dobra, brige za druge i razmišljanja o radnicima u tvrtki, o okolišu, životinjama i tome kakav svijet ostavljamo iza nas kako bismo zdravo živjeli i pravedno. Dakle život u zajednici koji je zdrav i pravedan, zaključio je.

Kako onda u društvu punom korupcije provoditi etičnost? Koliko je to izazov za ovdašnje kršćane?

'Teško i žalosno govoriti je o statistici kršćana u hrvatskom društvu. O statistici korupcije i mita, o utjecaju Crkve i politike, zbog toga bismo trebali biti baš žalosni. Ali i istodobno raditi promjene, jer vidimo da stvari ne funkcioniraju, ne funkcioniraju u skladu s vrijednostima pravednosti, istinoljubivosti, dobrote, koje su u skladu s kršćanstvom, kao i tradicijske vrijednosti etike. A to trebamo mijenjati – i u pristupu i u osnaživanju ljudi ako govorimo iz perspektive Crkve, kršćana i pastira, ali i svih odgovornih za druge, kako unositi te vrijednosti u poslovanje, u zajedničko funkcioniranje te kako druge odgajati, obrazovati da rastu u odgovorne osobe. Dakle nije cilj kontrola, već odgovoran pojedinac koji će biti kvalitetan i sretan u svom životu, a onda podijeliti tu sreću s drugima u svemu onome što radi', poručio je.

'Ima stvari koje trebamo kritizirati, ali...'

Komentirajući nedavno održane prosvjede, ali i mjere državnog stožera vezane uz pandemiju, istaknuo je:

'Pitanje je trebamo li slobodu pojedinca i brigu za opće dobro, u ovom slučaju odluke Stožera i Vlade, kritički promišljati i reći ako je nešto besmisleno. Npr. kad je donesena mjera da 25 ljudi može prisustvovati misi u crkvi, to je vrijedilo i za kapelicu i za primjerice đakovačku katedralu, što je nonsens. Dakle imamo stvari koje možemo i trebamo kritizirati, ali ima stvari koje trebamo uzeti u obzir, to da Stožer dobronamjerno radi u uređenju našeg zajedničkog života, posebno u zdravstvenom sustavu. No lako je nama kritizirati kada nemamo odgovornost koju oni imaju – bilo Stožer, bilo biskupi ili drugi uglednici iz vjerskih zajednica, o uređenju suživota u zajednici u ovim vremenima. Živimo u demokraciji, ali netko mora donijeti i donositi te odluke. Mislim da je nemoguće donijeti idealne odluke. Mislim da je većina tih odluka dobronamjerna i dobra. I tu smo da se svi trebamo složiti kako bismo preživjeli ova teška vremena i kao pojedinci i kao društvo u cjelini', ocijenio je Barun.

'Sustav se presporo mijenja'

Zašto naši građani nemaju veliko povjerenje u državne institucije i sustav?

'To je zbog neautentičnosti i neprincipijelnosti provođenja javnih politika i življenja onoga što govore. Zbog osobnih, grupnih ili stranačkih interesa. Tada je normalno da gubimo povjerenje u te institucije, koje su često svrha same sebi. Evo, osvrnut ću se na pitanje broja zaposlenih u javnim službama – to je nerealno, neodrživo i normalno je da se građani ljute i bune protiv toga. Nedostaje odgovornih ljudi na tim položajima koji su spremni unositi promjene i mijenjati sustav, čak i pod cijenu gubljenja izbora, kako bi ono zajedničko dobro dugoročno opstalo. Zato mislim da ljudi gube to povjerenje, obeshrabreni su, odlaze iz Hrvatske i zato što se sustav presporo mijenja. No ja sam optimist, ipak ide nabolje, politički život i komunikacija u javnosti presporo idu, iako ljudi nemaju strpljenja, doživjeli su neke nepravde i neugodnosti i onda traže bolje mjesto življenja za sebe i svoje obitelji', ocijenio je pater Barun.

'Priča o izbjeglicama, migrantima, nije lagana, tema je kompleksna. Društvo u kojem živimo tradicijski je konzervativno i nije toliko otvoreno različitostima – pa nije uvijek bilo lako promovirati tu otvorenost prema drugima i drugačijima, tj. konkretnom čovjeku u potrebi. A to su siromasi siromaha, jer kada stranac dođe u tuđu zemlju, ne zna jezik, druge je kulture, nema društvene ni socijalne mreže poznanstva. On je bez ičega i takvi ljudi trebaju pomoć drugih, pa smo se s kolegama i kolegicama volonterima zalagali za te obespravljene osobe kako bismo konkretno stvarali pravednije društvo u kojem živimo', pojasnio je misiju koja ga vodi.

'I naši su pastiri trebali ranije reagirati'

Aktualni papa pozvao je vjernike i građane svijeta na cijepljenje kako bi sačuvali svoje zdravlje i zdravlje drugih. Zašto ga ne slušaju katolici i treba li se naša hijerarhija aktivnije uključiti u ta zbivanja?

'Papa ne govori ex cathedra, govori u ime Crkve i progovara na temelju znanstvenih istina, savjetovavši se s ljudima koji imaju iskustva i znanja te u ovoj tematici on progovara čiste savjesti. U njegovoj savjesti to je za njega poziv da tako nastupa. Trebali bismo imati više povjerenja u Papu nego u neke poluinformacije, lažne informacije koje najčešće temelje pojedine stavove, a da ne govorimo o strahovima i manipulacijama koje imamo i doživljavamo. Mislim da su i naši pastiri trebali ranije reagirati, više u smislu tog zajedničkog dobra, ne samo u zaštiti pojedinca i slobode savjesti pojedinca, što je uvijek bila tradicija Crkve. Već i zato što je tradicija Crkve uvijek bila briga za zajedničko dobro, pogotovo briga za one ranjivije i najnemoćnije. To je ta nesebičnost i predanje za drugoga, nešto što u ovim teškim vremenima trebamo više naglašavati, baš u smislu pojedinačne žrtve za one ranjivije i s obzirom na veliku požrtvovnost zdravstvenih radnika proteklih mjeseci i godina. Prema njima bismo mogli malo više živjeti naše kršćanstvo po ugledu na papu Franju', smatra.

Na upit o LGBT osobama i istospolnim zajednicama te kakav im je status u društvu, pater Barun istaknuo je: 'Tu su principi jasni. Nediskriminacija ljudi. Bez obzira na različitost seksualne orijentacije i prakse (kao i pitanje rase, vjeroispovijesti i sl.). Dakle poštivanje čovjeka u njegovom dostojanstvu bez obzira na te razlike, poštivanje slobode. Svaki pojedinac, svaka osoba, ima slobodu živjeti onako kako smatra da to dobro doprinosi i njemu i društvu. I u tom smislu to su temeljni principi, tj. poštivanje osobe i poštivanje slobode osobe.'