brazilska prašuma

Nikad prije viđena slika izoliranog naroda u Amazoniji: Ne zna se kako se zovu niti kojim jezikom pričaju

22.12.2024 u 09:27

Bionic
Reading

Izvanredne fotografije snimljene automatskim kamerama u srcu brazilske prašume otkrivaju nevjerojatnu priču o izoliranoj zajednici Massaco. Unatoč stalnim prijetnjama od ilegalne sječe, rudarenja i ekspanzije agrobiznisa, ova zajednica ne samo da opstaje nego i bilježi porast populacije

Fotografije prikazuju skupinu muškaraca u svakodnevnim aktivnostima te su prvi izravan dokaz rasta zajednice koja broji između 200 i 250 pripadnika, što je dvostruko više nego ranih 1990-ih. Ova skupina poznata je pod nazivom Massaco, prema rijeci koja prolazi njihovim teritorijem, no njihovo pravo ime, jezik i kulturne prakse ostaju misterij, piše The Guardian.

Massaco su poznati po tome što love lukovima dugima tri metra i premještaju svoja sela unutar prašume ovisno o godišnjem dobu. Njihova sposobnost preživljavanja u surovoj prašumi oslanja se na samoodrživost i inovativne metode za odvraćanje uljeza, poput postavljanja tisuća šiljaka koji probijaju noge i gume vozila.

'Sada, s detaljnim fotografijama, moguće je uočiti sličnosti sa Sirionó narodom, koji živi na suprotnoj obali rijeke Guaporé, u Boliviji,' objašnjava Altair Algayer, agent brazilske Nacionalne agencije za autohtone narode (Funai), koji više od tri desetljeća radi na zaštiti teritorija Massaca. 'No, još uvijek ne možemo reći tko su oni. Mnogo toga ostaje misterij.'

Politički okvir za zaštitu izoliranih naroda

Brazil je 1987. godine uveo politiku „ne-kontakta“, inovativan pristup koji izbjegava izravnu interakciju s izoliranim zajednicama kako bi se smanjile tragedije poput epidemija bolesti koje su u prošlosti desetkovale više od 90% kontaktiranih naroda. Ova metoda od tada je usvojena u Peruu, Kolumbiji, Ekvadoru i Boliviji.

Funai postavlja kamere i povremeno ostavlja darove poput metalnih alata kako bi odvratio Massaco od odlaska na farme ili u logorske kampove u potrazi za alatima, što je u prošlosti izazvalo tragične sukobe. Fotografije naselja Massaca prethodno su snimljene tijekom ekspedicija u napuštena područja, potvrđenih satelitskim snimkama.

'Danas procjenjujemo da ima između 200 i 250 pripadnika Massaca. Kada smo počeli raditi ovdje 1990-ih, bilo ih je manje od polovice,' istaknuo je Jair Candor, još jedan iskusni terenski agent Funai-a.

Uspjeh usprkos prijetnjama

Unatoč rastu broja pripadnika Massaca, prijetnje su stalne. Agrobiznis, ilegalna sječa, rudarenje i krijumčarenje droge ozbiljno ugrožavaju njihov teritorij. Funai djeluje s kronično nedostatnim sredstvima i malim brojem nenaoružanog osoblja, koje često prima prijetnje smrću. Godine 2022. agent Bruno Pereira i novinar Dom Phillips ubijeni su dok su radili na zaštiti izoliranih zajednica.

'Osnovna strategija uljeza i svih zainteresiranih za zemljišta na kojima žive izolirani narodi je poricanje njihovog postojanja,' objašnjava Beto Marubo, predstavnik Unije autohtonih naroda doline Javari, koja broji najviše izoliranih zajednica u Amazoni. 'Da bi se poštovala njihova zemljišna prava, prvo moramo dokazati da oni postoje.'

Važnost zaštite tropskih šuma

Osim prava izoliranih naroda, zaštita njihovih teritorija ima ključnu ulogu u očuvanju tropskih šuma, koje su vitalne za globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Paulo Moutinho, suosnivač Instituta za istraživanje okoliša u Amazoni, naglašava: 'Ovi narodi imaju pravo na svoju zemlju i izabrani način života, ali poštivanje njihovih prava ključno je i za očuvanje tropskih šuma.'