Prije početka samita čelnici država članica imat će radni ručak s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom s kojim će razgovarati o pitanju globalne i europske sigurnosti.

Hrvatski premijer Andrej Plenković doputovat će u Bruxelles već u srijedu, gdje će popodne sudjelovati u raspravi o organizaciji bruxellskog think tanka Center for European Policy Studies, na temu politike proširenja EU-a iskustava i postignuća Hrvatske koja je postala članica prije deset godina.

Plenković će nazočiti i na prijemu koji organiziraju hrvatske diplomatske misije u Bruxellesu u povodu obilježavanja 10. obljetnice članstva u EU-u. Prije samita sudjelovat će i na sastanku čelnika koji dolaze iz redova Europske pučke stranke.

"Naše čvrsto jedinstvo stoji nasuprot nejedinstvu u Rusiji koje su pokazali događaji ovog vikenda”, ističe predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pozivnom pismu čelnicima država članica.

Michel ističe da je razaranje brane Kahovka jedna od najvećih katastrofa našeg doba izazvana ljudskim djelovanjem i da predstavlja prijetnju za najveću europsku nuklearnu elektranu u Zaporižju.

“Mi ćemo ponovno potvrditi našu predanost podupiranju Ukrajine koliko god je potrebno, uključujući kroz održivu financijsku i vojnu pomoć”, kaže Michel.

Na dnevnom redu je i rasprava o europskoj sigurnosti i obrani. U ožujku prošle godine na samitu u Versaillesu, čelnici su zaključili da EU treba preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost i obranu, a sada će razgovarati o tome što je dosad napravljeno u tom području i kako ubrzati provedbu onoga što je dogovoreno u Versaillesu.

Čelnici će u svojim zaključcima ukazati na potrebu jačanja tehnološke i industrijske baze europskog obrambenog sektora, posebice u novom strateškom okruženju koje zahtijeva znatno dugoročnih strateških kapaciteta za obranu.

Kada je riječ o gospodarskim temama, čelnici će raspravljati o jačanju ekonomske baze, konkurentnosti, ekonomske sigurnosti i otpornosti gospodarstva. Čelnici će se vjerojatno osvrnuti i na prijedlog revizije sedmogodišnjeg proračuna EU-a u kojem Komisija traži dodatnih 66 milijardi eura do kraja ovoga proračunskog razdoblja 2027.

Jedna od tema bit će i kako iskoristiti zamrznuta ruske sredstva za obnovu Ukrajine.

Čelnici će razgovarati i boljem upravljanju migracijama. “Nedavni tragični brodolom u Sredozemnom moru i brojni izgubljeni životi jasan su podsjetnik na našu potrebu da nastavimo neumorno raditi na našem europskom migracijskom izazovu”, kaže Michel osvrćući se na potonuće broda na jugu Grčke u kojem je stradalo više desetina migranata.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je čelnicima država članica uputila pismo u kojem iznijela pregled onoga što je dosad učinjeno i što još treba učiniti za uspješno upravljanje migracijama. Ona je istaknula da EU mora imati dovoljno financijskih sredstava za učinkovit sustav upravljanja migracijama i azilom kako bi mogli odgovoriti na migracijske izazove.  

Komisija je prošli tjedan u prijedlogu revizije Višegodišnjeg financijskog okvira za migracijsku politiku predložila dodatnih 15 milijardi eura do 2027.. Taj iznos bio bi namijenjen za potporu državama članicama u upravljanju vanjskim granicama, za pomoć trećim državama i migrantima u tim državama.

Čelnici će u svojim zaključcima osuditi nedavne nasilne incidente na sjeveru Kosova i pozvati na hitnu deeskalaciju situacije.

Što se tiče odnosa s Kinom, što će također biti jedna od tema samita, Komisija se zauzima za suradnju s Pekingom, ali i za smanjenje rizika od ovisnosti EU-a od Kine.