Izaslanstva Vlade i policije zapalila su svijeće i pustila vijence u Dunav u znak sjećanja na pogibiju 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.

Napad na šire područje Dalja i Erduta te prodor u Dalj izvele su 1. kolovoza 1991. jedinice 51. motorizirane brigade JNA s pridruženim jedinicama teritorijalne obrane. Branitelji su odbili ultimatum za bezuvjetnu predaju pa je borba trajala dok ispaljeni tenkovski projektil nije pogodio policijsku postaju i potpuno je uništio.

Državni tajnik Ministarstva branitelja Špiro Janović istaknuo je da Hrvatska i dalje očekuje suradnju Republike Srbije koja izostaje.

"No, pravda je ipak dostižna i u tom kontekstu ne smijemo dopustiti revizionizam i prekrajanje povijesti", dodao je te važnim ocijenio održavati sjećanje da to da nam je strašni rat u kojem smo pobijedili bio nametnut te da nikako nije bio izbor i želja hrvatskog naroda.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić ocijenio je zločin počinjen u Dalju najvećim, najkrvavijim i najsvirepijim zločinom koji se dogodio na području Osječko-baranjske županije.

Napomenuo je da do danas nisu odgovarali oni koji su činili strašna zvjerstva.

Pomirenja i iskrenog suživota na dobrobit srpske zajednice i hrvatskog naroda po njegovim riječima neće biti dok ne riješimo pitanje nestalih i ratnih zločina.

Program obilježavanja započeo je puštanjem vijenaca u Dunav a nastavljen je polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja u Vinariji Erdut.

Svijeće su upaljene i pred spomenikom poginulim mještanima Aljmaša 1991. te je pušten vijenac iz policijskog plovila u Dunav kod Aljmaša u spomen na prognano stanovništvo Aljmaša, Dalja i Erduta.

Izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, državna tajnica Irena Petrijevčanin istaknula je kako se u začecima rata, na današnji dan prije 32 godine u Dalju, dogodio jedan od tragičnijih događaja Domovinskog rata.

"To je nešto što se ne zaboravlja. Neki imaju i dvostruku bol jer nije otkriveno gdje su njihovi nestali", rekla je Petrijevčanin.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuo je da je policija tada bila jedina organizirana snaga koja je mogla pružiti otpor agresoru.

"Naši policajci su pokazali iznimnu hrabrost, požrtvovanost, odbili su predaju i dali svoje živote za Domovinu", rekao je, prisjetivši se svih 765 poginulih i 22 nestalih hrvatskih redarstvenika.