Ako se Milan Bandić bude morao za gradonačelničku fotelju boriti u drugom krugu, bit će to pokazatelj toga da natpolovična većina građana koji su izašli na izbore ipak nije spremna na vlasti više tolerirati vinovnike najvećih koruptivnih afera. Jer, upravo su to pokazali slučajevi i drugih dvoje jakih lokalnih političara čije su mandate također obilježile ozbiljne sumnje u podložnost korupciji. Riječ je o istarskom županu Ivanu Jakovčiću (IDS) i dubrovačkoj gradonačelnici Dubravki Šuici (HDZ)
Drugi izborni krug njih bi ozbiljno mogao koštati vlasti jer će ključnu ulogu odigrati mobilizacija birača koji se uopće nisu odazvali izborima, a riječ je o većini - pogotovo u Zagrebu. Sudeći prema do sada raspoloživim podacima, odaziv birača u glavnom gradu je katastrofalan, jer je biračku dužnost ispunilo manje od 30 posto građana s pravom glasa - najmanje u cijeloj državi!
Unatoč činjenici da se - na nacionalnoj razini - izborima odazvalo nešto više birača nego na lokalne izbore 2005, izborna apstinencija najizraženije je obilježje ovih izbora jer, za razliku od prošlih, građani su ovoga puta mogli izravno birati gradonačelnike, župane i načelnike općina. No samo je trećina pokazala interes iako će nove, povećane ovlasti i utjecaj odluka novih lokalnih upravljača imati doista neposredan utjecaj na (ne)kvalitetu njihovih života.
Nažalost, pad povjerenja građana u političare i sam izborni proces te stalni rast biračke apstinencije širi se Europom poput pandemije i Hrvatska u tome nimalo ne zaostaje.
Diljem Europske unije vode se rasprave o padu povjerenja u demokratske procese i političare i mnogi misle kako to već danas ozbiljno narušava političke sustave.
Ponukan približavanjem izbora za Europski parlament, međunarodni časopis Reader`s Digest proveo je ovoga proljeća istraživanje u kojemu je sudjelovalo 23.000 ljudi iz 16 europskih zemalja koje je pokazalo da je ono već svugdje blizu nuli. U svim zemljama nalaze se na dnu ljestvica povjerenja i građani, prosječno više vjeruju meteorolozima, odvjetnicima ili automehaničarima nego političarima. Europski analitičari predviđaju da će se na izbore za Europski parlament odazvati malo više od 30 posto birača, jednako kao i na ovim lokalnima u Hrvatskoj. Na lokalne i parlamentarne izbore diljem Europe sve je manji odaziv.
Glavni razlog gubitka povjerenja u političare i demokratske procese je korupcija. Protiv nje se nije lako boriti nigdje, a pogotovo u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske, ali zato treba imati u vidu izjavu članice švedskog parlamenta Marie Nórden koja se pita: 'Hoćemo li još uvijek imati demokraciju ako je manje od 40 posto ljudi zainteresirano za glasanje?' i odgovara: 'Ne. S tako malo glasača kredibilitet sustava će se srušiti.'
Zbog euforije koju će kod mnogih izazvati ovdašnje lokalne pobjede i porazi te za neke nastavak borbe u drugom krugu većina će, nažalost, zaboraviti najvažnije pitanje. Kakav je kredibilitet ljudi koje je izabralo pola od samo 29 ili 33 posto birača?
