Drugo izdanje Dana medijske pismenosti, u organizaciji Agencije i UNICEF-a uključivat će više od 180 događanja u više od 60 hrvatskih gradova i mjesta , a u sklopu glavne teme - poštivanje sebe i drugih u medijima - najavljeno je niz predavanja, radionica i filmskih projekcija u suradnji sa školama, knjižnicama, kinima, medijima i kulturnim institucijama iz cijele Hrvatske.

Kako je istaknuto na predstavljanju u zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, već je u tijeku program 'Djeca upoznaju medije' koji učenicima daje priliku da saznaju kako funkcioniraju mediji te da nauče kako nastaju vijesti, ali i kako da prepoznaju lažne vijesti.

Ministrica obrazovanja Blažena Divjak pritom je naglasila kako će se u sklopu kurikulske reforme od ove jeseni medijska pismenost obrađivati u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te je istaknula da i sama reforma stavlja naglasak na kritičko mišljenje. Kazala je i kako je medijska pismenost ključna u borbi protiv lažnih vijesti na društvenim mrežama, u medijima, ali i u cijelom društvu.

'U tom smislu je važno da se medijska pismenost povezuje s drugim vrstama pismenosti, primjerice s matematičkom pismenošću, kako bismo mogli prepoznati lažne vijesti ili pseudoznanost. Moramo biti svjesni velikog bogatstva informacija i materijala koje primamo putem medija, ali i istovremeno moramo usvojiti načine kako pristupati informacijama i kako ocijeniti je li neki izvor pouzdan', istaknula je ministrica Divjak.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da su neprimjereni sadržaji u medijima i na društvenim mrežama, govor mržnje i razne manipulacije i širenje vijesti veliki problemi u sadašnjem društvu te da se protiv toga može boriti promicanjem medijske pismenosti.

Obuljen Koržinek: Regulativom ili kažnjavanjem mogu se sankcionirati posljedice

'Ključna kompetencija kako bi se borili protiv konzumiranja i dijeljena neprimjerenih sadržaja je medijska pismenost. Bilo kakvom regulativom ili kasnijim kažnjavanjem možete samo kasnije sankcionirati posljedice, no važnije je da što širi broj građana bude naučen kako prepoznati neprimjerene sadržaje i da se suzdrže od njihovog dijeljenja', kazala je Obuljen Koržinek.

Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije (VEM) Robert Tomljenović kazao kako jedino medijska pismenost može pomoći da se u sve složenijem medijskom okruženju zaštitimo od dezinformacija, manipulacija i prijevara. Kazao je i kako su Dani medijske pismenosti pokrenuti kako platforma koja nastoj okupiti što širi krug društvenih sudionika među kojima ih sve više prepoznaju potrebu za medijskim obrazovanjem koje mora biti cjeloživotno i što, kako je ocijenio, potvrđuje nužnost sustavnog, strateškog i koordiniranog nacionalnog pristupa medijskoj pismenosti.

Vršiteljica dužnosti predstojnice UNICEF-a za Hrvatsku Đurđica Ivković iskazala je potrebu kritičkog promatranja sadržaja u svim vrstama medija te ukazala na opasnost od djeci lako dostupnih nasilnih i neprimjerenih sadržaja na internetu, te ukazala potrebu da se roditeljima, učiteljima i nastavnicima osiguraju kvalitetni materijali za medijsko opismenjavanje.

Roditelje najviše brine laka dostupnost nasilnih i neprimjerenih sadržaja na internetu

Tijekom prezentacije Dana medijske pismenosti, predstavljeno je istraživanje prema kojem je samo osam posto imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskog sadržaja, ali i da trećina roditelja rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o medijima. Posebno je istaknuto da je gotovo svako četvrto dijete ili mlada osoba doživjela nasilje i govor mržnje na društvenim medijima.

Nešto manje od polovine roditelja brine se zbog korištenja YouTubea, a najviše ih zabrinjava laka dostupnost nasilnih i za djecu neprimjernih sadržaja, neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja i korištenje YouTubea za širenje govora mržnje.

Drugi Dani medijske pismenosti od 8. do 12. travnja održat će se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.