Upozorenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da je Zagrebačkom holdingu, jednom od najvećih poduzeća u Hrvatskoj, nužna šok-terapija u vidu rezanja plaća za petinu, ili jednako takvo smanjenje broja zaposlenih, mogla bi biti samo uvertira u ono što sljedećih mjeseci čeka zaposlene u komunalnim poduzećima u Hrvatskoj, piše Jutarnji list
Komunalne tvrtke u Hrvatskoj već su godinama mjesta za 'uhljebljivanje' prijatelja, rođaka i podobnih, zbog čega je broj zaposlenih u njima, prema podacima Instituta za javne financije (IJF), još uoči krize narastao na oko 30.000. No sve tanji gradski i općinski proračuni, kao i sve siromašniji korisnici njihovih usluga, više to ne mogu plaćati, piše Jutarnji list.
'Situacija s viškom zaposlenih u komunalnim poduzećima i načinom njihova zapošljavanja varira od regije do regije i ne može se generalizirati. Komunalna poduzeća u Istri i na sjeveru zemlje racionalnije posluju od onih u drugim dijelovima. No realne su procjene o 15 do 20 posto ljudi viška u našim komunalnim poduzećima', kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.
Komunalne tvrtke u Hrvatskoj, pokazuje jedna od analiza IJF-a, zapošljavaju gotovo 30.000 ljudi, a neke od njih, poput Zagrebačkog holdinga s više od 12.000 zaposlenih, spadaju u rang najvećih poslodavaca u zemlji. No to nije konačan broj zaposlenih u sektoru komunalne ekonomije u Hrvatskoj jer ti podaci ne obuhvaćaju, primjerice, radnike u tehnološkim parkovima, robnim terminalima, sajmovima, trgovini plinom, nekretninama i iznajmljivanju oglasnog prostora te lokalnim radijskim i televizijskim postajama. Svima njima vlasnici su jedinice lokalne samouprave, ali kako one ne pružaju 'klasične' komunalne usluge, njih statistika ne ubraja u komunalna poduzeća.
Kada se u računicu uzmu i institucije lokalnih vlasti, kao i broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi i komunalnom sektoru, još krajem 2008. broj se popeo na gotovo 67.000. Prosječna općina u Hrvatskoj, izračunali su na IJF-u, ima od tri do osam zaposlenih, a prosječan grad od 30 do 50. No zapošljavanje na lokalnoj razini nastavljeno je i u krizi - prema nekim procjenama, raste oko 2.000 na godinu - pa danas nitko sa sigurnošću ne zna koliko ljudi stvarno zapošljava lokalni sektor u Hrvatskoj. Vlasti se mijenjaju i na lokalnoj razini, ali obrazac zapošljavanja ostaje isti: svaka nova garnitura dovlači svoje kadrove, a stare (uglavnom) zadržava.
Ako bi se prihvatile ocjene o 15 do 20 posto viška zaposlenih samo u komunalnim poduzećima, to bi značilo da su upitna radna mjesta od 4.500 do 6.000 sadašnjih radnika. Od toga, samo u Zagrebačkom holdingu, prema Bandićevoj računici, u kategoriji viška moglo bi se naći oko 2.500 zaposlenika.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
