Tako je u prosjeku stopa zaposlenosti u EU28 porasla sa 66,7 posto u 2002., na 70,3 posto u 2008. godini, nakon čega se zbog krize već iduće godine spustila na 68,9 posto i otada kontinuirano pada, te je lani iznosila 68,3 posto. Strategijom Europa 2020. zacrtana je stopa zaposlenosti za EU u cjelini od najmanje 75 posto

Sličan je trend, odnosno rast stope zaposlenosti do približno 2008. godine a potom njezin pad, zabilježen u ukupno 12 zemalja-članica EU-a. Uz Hrvatsku, u toj se skupini nalaze još Bugarska, Danska, Irska, Grčka, Španjolska, Italija, Cipar, Nizozemska, Slovenija, Slovačka i Finska, pokazalo izvješće Eurostata koje se temelji na rezultatima Ankete o radnoj snazi iz 2013. godine,.

U Hrvatskoj je tako stopa zaposlenosti porasla s 57,9 posto u 2002. do najviših 62,9 posto u 2008. godini, da bi se otada kontinuirano smanjivala i pala na 53,9 posto u 2013. godini. U sklopu strategije Europa 2020. RH cilja na stopu zaposlenosti od 59 posto do kraja ovog desetljeća.

U devet zemalja-članica, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Rumunjskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji, zaposlenost je rasla od 2002. godine do 2008. godine, nakon čega je smanjena, da bi se potom oporavila, u potpunosti ili djelomično.

U četiri države EU-a, Belgiji, Luksemburgu, Austriji i Poljskoj, stopa zaposlenosti je rasla do negdje 2008. godine, nakon čega se držala više-manje nepromijenjenom. Jedino je u Portugalu stopa zaposlenosti gotovo kontinuirano padala tijekom promatranog razdoblja, dok su Njemačka i Malta zabilježile gotovo kontinuirani rast zaposlenosti tijekom čitavog razdoblja.

Nakon financijske krize razlike u stopama zaposlenosti unutar 28-članog EU-a produbile su se, pri čemu je razlika između najviše i najniže stope zaposlenosti iznosila 19,4 postotna boda u 2010. godini, nasuprot 26,6 postotnih bodova koliko je iznosila 2013.

Švedska prednjači po stopi zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godina, sa čak 79,8 posto u 2013. godini. Slijede Njemačka (77,1 posto), Nizozemska (76,5 posto), Danska (75,6 posto), Austrija (75,5 posto) i Velika Britanija (74,9 posto), te Estonija i Finska (po 73,3 posto).

Pritom su Njemačka i Malta već prošle godine premašile ciljanu stopu zaposlenosti za 2020., koja je u slučaju Njemačke iznosila 77,0 a Malte 62,9 posto.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim stopama zaposlenosti, s 53,9 posto u 2013., odmah iza Grčke (s 53,2 posto). Slijede Španjolska (58,2 posto) i Italija (59,8 posto).

U dobnoj skupini od 55 do 64 godine 28-člani EU bilježi drugačii trend, uz kontinuirani rast stope zaposlenosti u promatranom razdoblju, i to s 38,1 posto u 2002., na 50,1 posto u 2013. godini. Trend rasta stope zaposlenosti tijekom gotovog cijelog tog razdoblja zabilježen je u ukupno 12 zemalja-članica, među kojima su Belgija, Bugarska, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Slovačka, Finska i Švedska.

U 11 zemalja-članica stopa zaposlenosti među radnicima te dobi rasla je do negdje 2008. godine, zatim se smanjila i potom opet oporavila, u cjelini ili djelomično. Riječ je o Češkoj, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Malti, Rumunjskoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.

Hrvatska se našla u društvu Grčke, Španjolske i Cipra, u skupini zemalja s kontinuiranim rastom stope zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godina od 2002. do 2008. godine, nakon čega je uslijedio njihov pad.

Jedino je u Portugalu stopa zaposlenosti u toj dobnoj skupini gotovo kontinuirano padala od 2002. godine.

U 2013. godini, daleko najvišu stopu zaposlenosti u toj dobnoj skupini zabilježila je Švedska, od čak 73,6 posto. Slijede Njemačka sa 63,5 posto, Estonija sa 62,6 posto, te Danska i Nizozemska, sa 61,7 odnosno 60,1 posto.

Među zemljama s najnižima stopama zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine redom se nalaze Slovenija, s 33,5 posto, Grčka, s 35,6 posto, Malta, s 35,9 posto, te Hrvatska, s 36,5 posto, i Mađarska, s 38,5 posto.