Istraživanjem kojega provodi Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije prvi su puta obuhvaćeni i hrvatski školarci u prošloj školskoj godini. Među djecom u dobi od šest do devet godina mjerila se tjelesna visina i masa, ali i ospeg struka te bokova kako bi se pratila njihova uhranjenost i usporedila s vršnjacima u drugim zemljama.

Pokazalo se kako je u Hrvatskoj 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom što nas je svrstalo na peto mjesto europskih zemalja suočenih s ovim problemom.

Više je pretilih dječaka u Hrvatskoj, 38,7 posto, a najviše u jadranskoj regiji (42,2 posto), dok je djevojčica s viškom kilograma 31 posto, a najvećim dijelom žive u kontinentalnom dijelu.

Uočeno je, također, kako čak 56,1 posto djece radnim danima provede dva ili više sati dnevno gledajući televizor ili koristeći elektroničke uređaje, dok se vikendom taj postotak povećava na 87,4 posto. Svako drugo dijete, njih 51,5 posto, pak, provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti.

Manje od deset posto djece provede manje od jednog sata dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom se svega 1,5 posto djece igra na otvorenom, priopćeno je na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kada je u pitanju hrana i piće, više od tri puta tjedno 4,3 posto djece jede pizzu, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27 posto kolače, krafne ili pite, 31,1 posto čokoladu ili bombone, dok 29,1 posto djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom.

Čak 66,5 posto djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 posto povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9 posto školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak.