Ni zemlje Europske unije nisu imune na korupciju, koja je česta i u postupcima javne nabave za projekte koji se financiraju novcem EU fondova, protiv čega se izrađuju alati poput Sporazuma o integritetu, čiji je cilj da se mehanizmima civilnog nadzora sredstva EU fondova čuvaju od prijevara i korupcije
Sporazum o integritetu, koji je izradio Transparency International (TI), prepoznala je Europska komisija (EK) pokrenuvši zajednički projekt u kojem sudjeluje i Transparency International Hrvatska (TIH).
Do sada se koristio u više od 300 slučajeva u 15 zemalja EU-a, a o njegovim učincima te postupcima i alatima protiv prijevara i korupcije u javnoj nabavi u srijedu su govorili predstavnici tijela EU-a, hrvatskih vlasti i civilnog društva.
Cilj nam je Sporazum o integritetu uvesti u svakodnevne poslove, istaknula je predsjednica TIH-a Davorka Budimir dodajući kako je na hrvatski jezik preveden priručnik o sadržaju i načinu provedbe sporazuma.
Prema međunarodnoj praksi, sporazum je zapravo ugovor koji potpisuju naručitelj i ponuditelj, te nezavisno tijelo kao kontrolor procesa javne nabave. Pravna ga struka priznaje kao pravni dokument i od prekršitelja se na sudu može tražiti naknada štete, rekla je Budimir.
Voditeljica EK-ova Ureda za regionalnu i gradsku politiku Inguna Kramina upozorila je da 19 posto europskog BDP-a prolazi kroz javne nabave.
To su ogromni novci, zato taj postupak treba biti transparentan i brz, kako se zbog nenamjernih pogrešaka ne bi gubilo vrijeme, a time i novac, rekla je Kramina.
Lani je EU objavio objavio prvo antikorupcijsko izvješće, u kojem je cijelo poglavlje posvećeno javnoj nabavi. Prema istraživanju koje je 2013. naručio Europski ured za borbu protiv prijevara, ukupni direktni troškovi korupcije u javnoj nabavi, u pet ključnih sektora u osam država članica, procijenjeni su na iznos između 1,4 i 2,2 milijarde eura, što je činilo 13 posto sredstava istraženih projekata.
Izvješće EU-a zagovara jačanje normi poštenja u procesima javne nabave te navodi niz preporuka kojima bi se poboljšali mehanizmi kontrole koji u mnogim članicama nisu dovoljno efikasni.
Upravo tome će pridonijeti Sporazum o integritetu koji se često koristi u Mađarskoj, Latviji i Italiji, posebno u Milanu koji ga u svim javnim nabavama koristi od 2001.
Sudionici sporazuma obvezuju se dijeliti sve informacije relevantne za javnu nabavu te pridonijeti njihovoj objavi. Uz to se obvezuju poštovati zakonske odredbe vezane za tajnost i povjerljivost podataka, rečeno je na konferenciji.
